Grupa poslanika Stranke za BiH u državnom parlamentu ponovo je prošle sedmice pokrenula inicijativu za donošenje zakona kojim bi se kao krivično djelo tretiralo negiranje Holokausta, genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Za razliku od nekih prethodnih pokušaja, kada se predlagao potpuno novi zakon, ovaj put se radi o izmjenama postojećeg Krivičnog zakona BiH. Predlagači zakona predviđaju zatvorske kazne od šest mjeseci do tri godine.

Bez obzira kakva će biti sudbina ovog zakona, odnos prema zločinima počinjenim u BiH sigurno će još dugo biti veliki problem. Zato bih se ovaj put zadržao na problemu negiranja Holokausta, nacističkog genocida nad Jevrejima u II svjetskom ratu, u kojem je ubijeno oko šest miliona ljudi, jer primjeri negiranja ovog najvećeg zločina u modernoj historiji i borba protiv te pojave itekako mogu biti korisni za BiH. Ukratko, negiranje holokausta ima za cilj da prikaže da se nacistički genocid nad Jevrejima nije dogodio ili da su počinjeni zločini daleko manji nego što se uobičajeno prikazuje. Osobe koje iznose ovakve tvrdnje žele sebe prikazati kao historijske revizioniste, dok ih službena historija odbacuje kao takve jer je historijski revizionizam sasvim legitimno bavljenje historijom na način da se na osnovu novih izvora ili novom interpretacijom ranije utvrđenih činjenica mijenja ranija slika prošlosti.