Print E-mail

INTERVIEW SA NJ.E. AMBASADOROM BOSNE I HERCEGOVINE U ŠVICARSKOJ, GOSPODINOM JAKOBOM FINCIJEM

Uvaženi ambasadore, Jevreji baštine dugu historiju postojanja i izuzetno bogatu kulturu i tradiciju na području BiH. Budući da ste Vi dugo vremena bili predsjednik Jevrejske zajednice BiH zasigurno najbolje poznajete prilike i uslove u kojima žive bh. Jevreji. Možete li nam ukratko predstaviti Jevrejsku zajednicu BiH?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Jevreji žive u Bosni i Hercegovini od početka XVI vijeka, gdje su stigli neposredno nakon izgona iz Španije 1492. godine. Naravno i prije toga su prolazili kao trgovci kroz Bosnu, ali pisani tragovi su u siđilima (sudskim knjigama) iz 1531-1532 godine. Ono što je sa sadašnjeg aspekta posebno interesantno, to je da su tri spora, koja su pred kadiju iznijeli Jevreji i Turci, u sva tri kadija je presudio u korist jevrejskih trgovaca, što se može smatrati i dokazom pravičnosti tadašnjih sudija – kadija.

Inače, milsim da se može reći da su Jevreji u Bosni primljeni prijateljski, kako je to naložila tadašnja otomanska vlast, te da nikada nisu imali problema sa lokalnim stanovništvom. Rječju, Jevreji su dobro inkorporirani u BiH društvo, ali nisu asimilirani.

 

Početkom rata veliki broj Jevreja zauvijek se iselio iz BiH. Mediji su izvještavali da je tadašnji predsjednik Jevrejske zajednice Ivica Čerešnješ značajno doprinio njihovom odlasku. Otkako ste imenovani predsjednikom Jevrejske zajednice Vi ste činili sve da Jevreji ostanu u BiH, ali i da se vrate oni koji su otišli. Kakva je situacija danas? 

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Pa teško bih se složio sa konstatacijom da su „zauvijek iselili“, jer od rata svako pametan bježi, a koga guja ujede, kao što je Jevreje u II svjetskom ratu, naravno da će se skloniti, ali je sa druge strane nostalgija tipična jevrejska bolest, tako da svi koji su otišli, otišli su sa namjerom da se vrate, kao što i vi danas studirate i živite u Švajcerskoj, vjerovatno sa namjerom da se vratite, a kada će se i hoće li se to desiti....... ko zna.

Tadašnji predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo, je zajedno samnom, koji sam vodio naše humanitarno društvo „La Benevolencija“, mnogo pomagao na organizaciji spašavanja žena i djece iz Sarajeva (iz drugih mjesta u BiH gdje žive Jevreji bilo je mnogo lakše izaći jer nije bilo opsade), te smo u tom smislu podjednako „odgovorni“ za uspješan izlazak iz opkoljenog Sarajeva nekoliko konvoja sa ukupno 2.500 ljudi od kojih 1.000 Jevreja, i 1.500 ostalih, Treba imati u vidu da se iz Sarajeva u tom periodu iselilo preko 130.000 stanovnika, tako da odlazak 1.000 Jevreja ne predstavlja najveći problem, pogotovo ako se zna da se preko 400 Jevreja vratilo u grad, dok se nažalost nije vratilo 40% Srba, Hrvata pa ni Bošnjaka koji su u tom periodu Sarajevo napustili.

Jevrejska zajednica je, u tom periodu, a i nakon rata, učinila sve da omogući povratak Jevreja u Sarajevo i ponosni smo što se toliki broj naših ljudi vratio, mada su ekonomski i svi ostali uslovi još uvijek daleko od očekivanih. Mi smo pomogli svima koji su se vratili da uđu u posjed svoje imovine (što je urađeno sa 99,8% imovine u BiH), te da im pomognemo, putem mikrokreditne fondacija „Melaha“ da počnu neki mali biznis, jer je teško očekivati da će se nekadašnji giganti kao Energoinvest, Unis, Famos, Unioninvest itd. ponovo vratiti na scenu i zaposliti svoje bivše radnike. Sve ovo je urađeno i otvoreno je jednako Jevrejima i nejevrejima, tako da smo ponosni na preko 3.500 radnih mjesta koje smo pomogli da se otvore u Sarajevu uz pomoć mikrokredita „Melahe“ i naših kurseva malog biznisa. Sada vodimo poseban program kroz koji pomažemo malim preduzećima koji zapošljavaju hendikepirane osobe da dobiju beskamatne pozajmice za povećanje broja zaposlenosti ovog dijela stanovnistva.

Inaće, danas u Sarajevu živi 700 Jevreja, što je najmanji broj od XVIII stoljeća, a u cijeloj Bosni i Hercegovini svega nešto malo više od 1.000, pored Sarajeva u Mostaru, Zenici, Tuzli, Banja Luci i Doboju  postoje Jevrejske opštine.

 

Nedavno su se u Sarajevu pojavili grafiti na kojima je predstavljena silueta čovjeka koji u smeće baca Davidovu zvijezdu. Mislite li da u glavnom gradu BiH raste talas antisemitizma? 

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Nažalost, to je ono što zemlji i državi kakva je Bosna i Hercegovina sigurno ne treba – ali se eto dogadja. Davidova zvijezda je znak jedne od priznatih velikih svjetskih religija, pa pogotovo u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je doživjela najveći genocid u Evropi nakon II svjetskog rata, te trebaju takvi znakovi mržnje i netolerancije, jer su upravo ljudi ovdje bili žrtve takve mržnje, a sada je i sami izazivaju. Na sreću, bilo ih je svega nekoliko, brzo su uklonjeni i jos je niko nije „pohvalio“ njihovim crtanjem. Rekao bih da u Bosni i Hercegovini generalno nema antisemitizma, ali u posljednjih par godina ima izraženog antiizraelizma, zbog situacije na Bliskom Istoku, za šta odgovornost sigurno ne mogu snositi Jevreji u Bosni i Hercegovini, kao što ni Bošnjaci kod nas nisu odgovorni za desetine hiljada muslimana koji su od muslimanske ruke stradali u Iraku ili Pakistanu.

Izrael je demokratska država i svako ima pravo da je kritikuje, kao i svaku, pa i našu državu, ali to ne smije da preraste i za to ne treba da se upotrebljava jezik mržnje prema cijelom narodu ili u ovom slučaju svim pripadnicima jedne religije.

 

Ono što je oduvijek davalo posebnu draž Sarajevu i isticalo njegovu ljepotu bijaše, između ostalog, bogatstvo različitih kultura i tradicija. Konstantno se naglašavala sarajevska multietničnost i miroljubiva koegzistencija sljedbenika različitih vjera. Da li su bh. Jevreji danas žrtve diskriminacije i trebaju li strahovati za svoju sigurnost?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Popis stanovništva koji se najavljuje za 2011 godinu će pokazati koliko je ostalo mogućnosti za multietnični život u Sarajevu, jer pored dobre volje, potrebni su i ljudi, a očito je da se broj Srba, Hrvata a i Jevreja u Sarajevu značajno smanjio u poređenju sa 1991. godinom. Međutim, mislim da i pored toga, postoji mogučnost i potreba za takvim suživotom, pogotovo ako su nam iskrene želje da sutra budemo član Evropske unije, koja briše granice, a sve više i razlike među narodima.

Usprkos malobrojnosti, mislim da Jevreji u Sarajevu nemaju potrebe strahovati za svoju sigurnost. Mi smo rijetka Jevrejska zajednica u Evropi pred čijim vratima ne stoji policajac, u koju je ulaz omogućen svima, bez velike kontrole, jer smatramo da je naša sigurnost u našoj otvorenosti. Isto je i sa našim muzejom, galerijom, grobljem, koje je istina prije par godina bilo devastirano, ali je popravljeno i dovedeno u pređašnje stanje.

U pravnom smislu diskiminacije nema, mada Jevreji ne mogu biti birani na neke pozicije u državi, koje su „rezervisane“ isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda, ali vjerjujem da će se i to predstojećim ustavnim promjenama promijeniti.

 

Prema službenoj definiciji BiH je domovina Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih. Na osnovu toga Jevreji se ubrajaju u ″ostale″. Kako biste ocijenili odnose bh. Jevreja sa tri konstitutivna naroda u BiH?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Jevreji su uvijek, pa i u najteža vremena imali vrlo prijateljske odnose sa svojim komšijama u Bosni i Hercegovini. To svjedoći i značajan broj „pravednika među narodima“ (ljudi koji su za vrojeme Holokausta spašavali Jevreje, a sami nisu bili Jevreji) iz reda svih konstitutivnih naroda u našoj zemlji. Isto tako, imamo vrlo dobre odnose za crkvama i vjerskim zajednicama, te zajedno, kroz  Međureligijsko vijeće rješavamo probleme koji su svima zajednički. Ovi odnosi se ne završavaju samo na kurtoaznim čestitkama i posjetama prilikom velikih praznika, nego su svakodnevno prisutni u mnogim sferama života i rada.

 

Da li Jevrejska zajednica BiH ima kontatke sa Evropskom unijom?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Jevrejska zajednica BiH je još od 1992 godine, punopravni član Evropskog  jevrejskog kongresa, Evropskog savjeta jevrejskih zajednica, te Svjetskog jevrejskog kongresa, i kroz te organizacije ostvaruje saradnju sa Evropskom unijom, Vijećem Evrope, OSCE-om i Ujedinjenim nacijama. Imamo dobre odnose sa velikim brojem  evropskih jevrejskih zajednica, te sa jevrejskim organizacijama u Sjedinjenim američkim državama.

 

Tokom izraelske opsade Gaze, zajedno sa gradonačelnikom Sarajeva uputili ste poruku mira i pozvali na politički dijalog. Kakvi su odnosi pripadnika Jevrejske zajednice BiH sa državom Izrael?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

U Izraelu živi nekoliko stotina Bosanskih državljana (u samom Izraelu oko 400 i na teritorijama preko 250), sa kojima smo naravno u rodbinskim i prijateljskim vezama. Sa državnim organima imamo manje kontakta, uglavnom putem ambasade države Izrael u BiH, kao i naše ambasade u Tel Avivu. Za sada su ukinute vize za posjete izraelaca Bosni i Hercegovini, a nadati se da ce se uskoro pojednostaviti i vizni režim za posjete Bosanaca i Hercegovaca Izraelu, jer pripadnici svih religija imaju želju i potrebu da posjete „Svetu zemlju“.

 

Na koji način bh. Jevreji mogu doprinijeti uspostavi stabilnog društva u BiH?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Tretman manjina uvijek zavisi od većine, tako da teško jedna mala grupa može da bude jedini stabilizirajući faktor. Međutim, Jevreji su često „lakmusov papir“ za tretman manjina, bilo vjerskih, bilo nacionalnih, spolnih, političkih, pa na taj način svijet gleda i na tretman Jevreja u Bosni i Hercegovini. Svjedočeći svojim prisustvom postojanje tolerancije na ovim prostorima, mislim da Jevreji doprinose i ispravljanju i poboljšavanju imidža koji Bosna i Hercegovina uživa u svijetu, a na koji nemamo za sada razloga da budemo ponosni.

 

Šta treba uraditi kako bi se poboljšali uslovi bh. Jevreja?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Neće se popraviti uslovi Jevreja, ako se ne poprave uslovi svim drugim građanima u našoj zemlji. Jevrejio za sebe ne traže ništa drugo, nego da budu tretirani kao jednakopravni građani sa svim ostalim Bosancima i Hercegovcima. Prema tome, popravljanjem opšte ekonomske situacije, popraviće se i uslovi u kojima žive Jevreji, od koji su mnogi u penziji, ili čekaju zapošljenje.

 

Trenutno obavljate funkciju ambasadora BiH u Švicarskoj. Šta su to prioriteti i ciljevi tokom Vašeg mandata?

AMBASADOR JAKOB FINCI:

Kratkoročni zadatci BiH diplomatije u ovom periodu su lobiranje za izbor naše zemlje za nestalnog člana Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (što se radi i ovdje u Švajcerskoj), te naš prijem u NATO i Evropsku uniju u zemljama članicama (što Švajcerska nije). Inače, naša uloga ovdje je učvršćivanje dobrih odnosa koji postoje između naše dvije zemlje, otvaranje mogućnosti za nove Švajcerske investicije u Bosni i Hercegovini, te podrška našim preduzećima da uspješnije izvoze u Švajcersku.

Pokušavamo, koliko nam to materijalne mogućnosti dozvoljavaju, pokazati barem djelić našeg kulturnog stvaralaštva, pa i time popraviti sliku koju o Bosni i Hercegovini imaju naši domaćini.

Poseban zadatak je briga o preko 38.000 naših državljana koji žive i rade u Švajcarskoj, kao i još njih 20.000 koji već imaju dvojno Bosansko-Švajcersko državljanstvo. Samo pružanje konzularnih usluga za ovih blizu 60.000 građana je posao koji je itekako zahtjevan.

Bern, April 2009.
Razgovarao: Halim GRABUS

 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday426
mod_vvisit_counterYesterday921
mod_vvisit_counterThis week1347
mod_vvisit_counterThis month36682
mod_vvisit_counterAll2828218

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2021 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina