Hagada Print E-mail

Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadržava biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Sa ovim sadržajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevsha Hagada pisana na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskošniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je španske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljeća, sa očiglednim uticajem tadašnje italijanske i francuske savremene slikarske umjetnosti.

 Sarajevska Hagada sastoji se od tri dijela od kojih prvi sadrži 62 figuralne kompozicije, sa kratkim natpisima na hebrejskom jeziku, drugi, tekst popraćen čisto dekorativnim motivima (inicijalima, biljnom ornamentikom, figurama, groteskama i sl.), a treći, molitve i psalme za  ostale dane praznika, bez ikakvog ukrasa.

Sjaj kolorita, raskoš slikarske materije, fantastičan svijet životinja, inicijala, prepleta, zoomorfne biljne i geometrijske ornamentike, likova, grobova i simbola, ovo remek djelo nepoznatog umjetnika, izaziva i danas divljenje i čuđenje u isti mah.

U dugom životu Hagade, ima mnogo poznaog, ali još više nepoznatog. Sigurno je, međutim, da je nastala oko 1350. godine u Španiji i da je bezbroj puta bila u životnoj oasnosti. Godine 1609. preživjela je inkvizicijske lomače, godine 1941. nacističku okupaciju, i u posljednjem ratu spašena je od uništena. Time je, više nego ikada postala simbol neunštivosi i slobode.

Od 1609. godine do 1894. o Hagadi nema nikakvih podataka. Ipak, postoji pretpostavka da je u nekim godinama poslije 1609. krenula nepoznatim putem iz Italije. Možda preko Dubrovnika, a možda preko Splita i obrela se u Sarajevu. Zasigurno se zna da je Hagada 1984. godine bila vlasništvo porodice Cohen. Naime te godine Jozef Cohen prodao je Hagadu Zemaljskom muzeju u Sarajevu za 150 forinti. Hagada je zatim poslata u Beč na  stručnu obradu koju su obavili dr Julius Schlosser i dr Davd H. Muller, profesori K.K. univerziteta u Beču.

Gotovo 5 godina bilo je potrebno ovim naučnicima da završe stručnu obradu koja je objavljena pod nazivom Sarajevska Hagada. A poslije toga trebalo je proći još 14 godina da se ovo izuzetno vrijedno i rijetko djelo vrati u Sarajevo.

U aprilu 2001. godine ekspertni tim Jean Marie Arnoult, Bazalel Narkiss i Andrea Pataki, izvršio je pregled manuskripta, opisao njegovo stanje i preporučio restauraciju koju je u decembru 2001. godine izvršila Andrea Pataki , restaurator iz Njemačke.

Danas se Hagada može pogledati u sef sobi koja se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Osmišljena je tako da se u centru nalazi izložbena vitrina za Hagadu, a u zasvođenim nišama u zidovima su izloženi različiti eksponati koji predstavljaju kulturno naslijeđe BiH

 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday416
mod_vvisit_counterYesterday576
mod_vvisit_counterThis week5880
mod_vvisit_counterThis month20483
mod_vvisit_counterAll2219524

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2017 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina