Šta jeste, a šta nije antisemitizam Print E-mail

quest Šta jeste, a šta nije antisemitizam

Nije rijetkost da u medijima, ili svakodnevnoj komunikaciji čujemo da je to što se radi „antisemitizam“ ili „fašizam“ ili nešto slično, a da ni sami nismo svjesni da tim etiketiranjem ustvari činimo medvjeđu uslugu samo sebi. Takve kvalifikacije mogu biti i vrlo teške, jer ako se nekoj organizaciji i/ili pojedincu da kvalifikacija da je „fašistička“ ili da je „antisemitska“, to može imati nesagledive posljedice, pogotovo što je Bosna i Hercegovina  pod oštrim okom međunarodne zajkednice, koja je, u svom većem dijelu, jako osjetljiva na takve kvalifikacije, koje su često i diskvalifikacije.

Naravno, nije lako u jednoj rečenici definisati šta je to antisemitizam, jer se svako činjenje ili nečinjenje, ponašanje ili propoštanje reagovanja treba analizirati iz više uglova, da bi se došlo do ispravne procjene o čemu se zapravo radi.

Postoje različite definicije antisemitizma, ali da bi se izbjegla zloupotreba pri, pogotovo političkim kvalifikacijama, Evropski monitoring centar za rasizam i ksenofobiju, EUMC, koji od 2007. godine djeluje kao Agencija Evropske Unije za osnovna ljudska prava (EU Agency for Fundamental Rights) usvojila je standard kao radnu definiciju antisemitizma, koji je prihvaćen u cijeloj Evropi i koji glasi:


„Antisemitizam je određena percepcija Jevreja, koja može biti izražena kao mržnja prema Jevrejima. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma su usmjerene ka Jevrejima ili osobama koje nisu Jevreji i/ili njihovoj imovini, ka institucijama i vjerskim objektima jevrejske zajednice.“

Pored toga, takve manifestacije mogu također imati za cilj državu Izrael, koncipiranu kao jevrejski kolektivitet. Antisemitizam često optužuje Jevreje za konspiraciju u cilju nanošenja štete čovječanstvu, i često se koristi da bi se okrivili Jevreji za „zašto je nešto pošlo po zlu“. Izražava se kroz govore, pisanje, vizualne oblike i djela, i koristi mračne stereotipe i negativne karakterne osobine.

Suvremeni primjeri antisemitizma u javnom životu, medijima, školama, na radnim mjestima, i u vjerskim krugovima mogu, uzimajući u obzir opći kontekst, uključivati ali ne ograničavati se na:

• Pozivanja na, pomaganja, ili opravdavanja ubijanja ili povređivanja Jevreja u ime radikalne ideologije ili ekstremističkih religijskih stavova,
• Izvoditi lažne, nehumane, demonizirajuće ili stereotipne optužbe o Jevrejima kao takvim ili o moći Jevreja kao grupe – kao što je, posebno ali ne jedino, mit o svjetskoj jevrejskoj zavjeri ili o tome kako Jevreji kontroliraju medije, ekonomiju, vladu ili druge društvene institucije,
• Optuživati Jevreje kao narod da su odgovorni za stvarne ili imaginarne prijestupe počinjene od strane jednog Jevreja ili grupe, ili čak za djela počinjena od strane ne-Jevreja,
• Poricati činjenicu, opseg, mehanizme (npr. gasne komore) ili namjeru genocida jevrejskog naroda počinjenog od strane Nacional Socialističke Njemačke te njenih pristaša i saučesnika tijekom Drugog Svjetskog rata ( Holokaust),
• Optuživati Jevreje kao narod, ili Izrael kao državu da su izmislili ili preuveličali Holokaust,
• Optuživati jevrejske građane da su lojalniji Izraelu, ili navodnim prioritetima Jevreja širom svijeta, nego interesima njihovih vlastitih država.

Primjeri na koje se načine antisemitizam manifestira u odnosu na državu Izrael uzimajući u obzir opći kontekst mogu uključivati:

• Osporavanje prava jevrejskom narodu na samo-opredjeljenje, npr., tvrdeći da je postojanje države Izrael rasističko nastojanje,
• Primjenjivanje duplih standarda zahtijevanjem od Izraela ponašanje koje se ne očekuje ili ne traži od bilo koje druge demokratske države,
• Korištenje simbola i slika povezanih sa klasičnim antisemitizmom (npr. tvrdnje da su Jevreji ubili Isusa ili krvna optužba) za karakteriziranje Izraela ili Izraelaca,
• Poređenje suvremene izraelske politike sa nacističkom,
• Kolektivno okrivljivanje Jevreja za djela izrelske države.

Međutim, kritika Izraela slična onoj usmjerenoj ka bilo kojoj drugoj zemlji se ne može smatrati antisemitizmom.

Antisemitiska djela su krivična kada ih zakon tako definira (naprimjer, poricanje Holokausta ili distribucija antisemitističkih materijala i nekim zemljama).

Krivična djela su antisemitistička kada su mete napada, bilo da su ljudi ili imovina – kao što su zgrade, škole, bogomolje ili groblja – izabrani zato što su, ili se smatraju, jevrejskim ili u vezi sa Jevrejima.

Antisemitska diskriminacija je kada se Jevrejima uskraćuju mogućnosti ili usluge dostupne drugima i nezakonita je u mnogim zemljama.

Možemo biti sretni što živimo u zemlji koja je, naravno još uvijek, daleko od idealne, ali ipak zemlji u kojoj ima manje antisemitizma nego u okruženju. Na nama je da pomognemo da tako i ostane.

Jakob Finci
maja 2008. godine

 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday353
mod_vvisit_counterYesterday571
mod_vvisit_counterThis week3766
mod_vvisit_counterThis month12887
mod_vvisit_counterAll2729305

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina