Jewish Community of Bosnia and Herzegovina | Purim | Purim, Cara, Praznik, Dana, Radosti

Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Svake godine 27. januara obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Holokausta, dan na koji se s posebnom tugom i pijetetom sjećamo šest milona nevino stradalih Jevreja. Nažalost, ovaj broj nije broj ukupno stradalih zbog "fašističke nemani" koja je u prvoj polovini prošlog vijeka harala svijetom, uglavnom Evropom. Osim naših sunarodnjaka, osim Jevreja, u tom suludom povampirenom vremenu stradalo je mnogo više ljudi, ljudi različitih nacionalnosti, bila je to velika kataklizma i sunovrat čovječanstva.

Holokaust je bio zločin protiv čovječnosti, bez presedana, a cilj je bilo totalno uništenje jevrejske populacije u Evropi, do poslednjeg muškarca, žene i djeteta. Bila je to planirana politika jedne močne države, nacističkog Rajha, koja je mobilisala sve svoje resurse da uništi jedan narod u celosti. Jevreji nisu bili osuđeni na smrt zbog svojih vjerskih niti političkih uverenja. Nisu bili ni ekonomska ni vojna prijetnja nacističkoj državi. Poubijani su, ne zbog toga što su nešto ucinili, ne zbog neke njihove krivice, nego prosto zbog same činjenice svog rodenja, činjenice da su rođeni kao Jevreji.

Purim

PURIM LESIMHA / BUEN PURIM

U petak 14. Adar II 5768. godine (21. marta 2008. godine) Jevreji Bosne i Hercegovine proslavljaju jedan od najvećih praznika jevrejskog naroda : Purim - praznik slobode.

Za razliku od većine jevrejskih praznika, Purim je prepun veselja i radosti. O Purimu piše u Tanahu na kraju, izmedju "Pet svitaka Tore".

Priča se događa u vrijeme perzijskog vladara Ahašveroša kojega je napustila supruga Vašti. Vladar odluči da mu dovedu najljepše djevojke iz carevine medju kojima će odabrati caricu. Medju djevojkama koje su došle na dvor bila je i jevrejka Ester, usvojena nećakinja Mordehaja, koji je zadužio cara jer mu je svojevremeno otkrio i prijavio zavjeru protiv njega.

Carev doglavnik Haman je ishodio dozvolu od cara da pogubi Mordehaja iz ličnih razloga. On je to odobrenje pretvorio u naredbu da se ubiju svi Jevreji u carstvu. Trebalo je žrijebom (pur, na ondašnjem jeziku Perzije; purim u množini) odlučiti dan izvršenja kazne. Mordehaj moli Esteru da od cara moli milost za jevrejski narod, ali ova ne može nepozvana pred cara. Zato ona posti pred dvorom tri dana i na kraju priređuje gozbu na koju car dolazi. Tu mu otkriva i svoje porijeklo i rodbinske veze s Mordehajom i Hamanove nakane. Haman biva ubijen sa njegovim sljedbenicima, a Mordehaj postaje carski namjesnik. Ester postaje carica i nalaže jevrejskom narodu da taj dan slave kao oslobodjenje u radosti i veselju.

Do današnjih dana maskiranje i pravljenje galame simboliziraju nastojanje da Hamanovi špijuni ne otkriju Esterinu nakanu. Uz ovaj praznik pobožni bi se Jevreji trebali napiti (!!!) pijući mnogo alkoholnih pića, ne samo vina već i drugih.

Stvarni je izvor običaja u poganskim obredima tjeranja zime i očekivanja proljeća (Purim pada u februaru/martu). No, u praksi se danas i veoma pobožni, osim takozvanih Hasida, prepoznatljivih po crnoj starinskoj odjeći, šeširima i velikim bradama - tek više ili manje dotaknu alkoholnoga pića, a raspoloženje purimske proslave stvara se drugim načinima.
Uobičajeno je da se praznik čestita rječima ; «Purim lesimha!» ili na ladinu Buen(Boj) Purim, što u suštini znači isto : Sretan Purim !

Purim se slavi i u porodici i na ulici kao veliki praznik pun radosti i veselja.Provodi se karnevalski ,sa puno maštovitih maski.Obilaze se kuće da bi se stvorilo dobro raspoloženje. Toga dana djeca se darivaju novcem ,a suprug dariva suprugu.