Dr Vita Kajon Print E-mail

Dr Vita Kajon rodio se u Sarajevu 1888. godine u patrijarhalnoj porodici. Sve članove ove porodice krasila je ljubav za sredinu u kojoj su ponikli i živjeli. U ovoj porodici od uvijek se njegovala sloboda i smisao za istinu. Nije se sputavala ličnost nijednog člana. Vitin otac Daniel otvara prvu moderno uređenu knjižaru u Sarajevu. Ona je bila znalački vođena i postala je sastajalište i centar tadašnjeg književnog i umjetničkog Sarajeva. U knjižari se okupljala književna i umjetnička elita Sarajeva. Stadji Vitin brat Albert bio je vlasnik štamparije, li kojoj su se štampale novine, časopisi, pjesme i pripovjetke prvih sarajevskih literata.

Vita Kajon, odgajan u takoj atmosferi, a od prirode naročito bistar, mogao je u punoj mjeri da razvije svoj talenat. Već kao učenik prve gimnazije u Sarajevu privlačio je pažnju drugova i profesora svojim zrelim i pozitivnim znanjem i govorničkim darom.

Napredni pokreti onoga vremena koji su strujali u redovima omladine nisu ni Vitu mogli ostaviti po strani. On se svim žarom svoga temperamenta unosio u njih. Komunikativan i na¬predan, inteligentan i pouzdan, svojim radom i zalaganjem stiče u srednjoškolskim družinama veliki broj prijatelja među muslimanima, Srbima i Hrvatima. Ova prijateljstva stečena u srednjoj školi, sačuvana su i još više produbljena u Vitinom javnom radu poslije studija. Studirao je pravne nauke u Beču. U Beču su se tada školovalli i živjeli Jevreji iz istočne i zapadne Evrope i iz balkanskih zemalja. U njemu se nalazila intelektualna elita svjetskog jevrejstva. Čuveni pisci, naučni radnici, umjetnici, žurnalisti, glumci, književnici i profesori Jevreji štampali su u Beču svoja djela. Dolazak ovog mladog, ambicioznog i talentovanog Bosanca uvelegrad golemih mogućnosti razvliće njegovu intelektualnu radoznalost i žeđ za sticanjem znanja. Nova sredina znatna proširuje njegava znanje i horizont. Svajom velikom upornošću, salidarnošću i dosljednošću na svakam paslu kojega se prihvatia, Vita je brzo privlačio pažnju svaje okoline. Njegov intelektualni razvoj ne zna za skokove. Ništa nije htio da radi naglo i brzo, a interesovalo ga je sve šta se zbivalo na polju kulture, umjetnosti i društvenih zbivanja. To je znatno daprinijelo formiranju njegove cjelovite ličnasti. Razgranati društveno-palitički i kulturni život bečkag jevrejstva bio mu je otvaren i najbolja škola. Vita jaš za vrijeme studija ukazuje na ulogu kaja čeka naše studente paslije povratka sa studija. Traži od njih da se već u Beču spremaju za buduće javne radnike i da po povratku sa studija budu za toj pasao osposobljeni.

Kada se Vita se studija vratio u Sarajeva bio je već potpuno formirana ličnast. Radin, širake kulture i rijedak govornik, a uz to i jaka komunikativan. Čavjek sa takvim osobinama lako postaje popularan i voljen. Sredina oskudna u intelektualcima njegava formata spontano mu je opredijelila rukovodeću ulogu.

La Benevalencija, Glarija, Lira, Jevrejska opština, Jevrejski glas, Jevrejski život, Sefardski pokret, su glavni domeni njegovog jevrejskog rada. No sa istom takvom aktivnošću učestvuje Vita i u nejevrejskam radu. Gradska opština, Gradska štedionica, akcije za osnivanje poza¬rišta i fakulteta u Sarajevu, za pokretanje književnog časopisa, organizavanje slikarskih izložbi, sve ta padjednako privlači i zaokuplja pažnju ove znatne i aktivne ličnosti.

Naročitu je aktivnost Vita razvijao na političkom polju. Kako je bio odličan govornik i veoma sugestivan, brza je poveo za sobam veliki broj - Jevreja kaji su prihvatili njegav politički program. Njegava glavna palitička koncepcija bila je u opštoj zemaljskaj politici da se Jevreji uključe u jednu od tada vladajućibh paolitičkih stranaka, i da uzmu aktivnog učešća u društvenam i političkam životu Sarajeva i Bosne. Uspio je od palitički pasivnih ljudi veliki broj građana Jevreja učiniti politički aktivnim. Uz njegave ideje pristajali su imućnijli i srednji slojevi i jedna grupa intelektualaca, dak je napredna radnička omladina bila okupljena ako Matatje, kojom su rukavadili već arganizovani komunisti i KPJ. Prema tome društvenu vrijednast Vite Kajana ne treba tražiti toliko u njegovom radu građanskag palitičara kaliko u njegavom djelovanju jevrejskag društvenag radnika, naročito u onom dijelu njegovog programa koji je težio da kad bosanskih Jevreja (posebno Sefarada) izmijeni socijalnu strukturu, da ih ekonomski, kulturno i u svakom pogledu unaprijedio .U tame je uspio, naročito učestvavanjem u radu La Benevalencije. Osvajao je ljude svojom neposrednošću, ličnim šarmom i vedrinom svoje slušaoce na zborovima i javnim tribinama logikam i argumentacijom. Politički protivnici, iako ga nisu voljeli, poštovali su ga zbog njegovog ogromnog poštenja. Za svoj javni, dru¬štveni i politički rad nikada nije tražio lične koristi, nagrada i dobitaka.

Vitina djelatnast u jevrejskam javnom radu bila je vrlo raznavrsna ,i mnogostruka. Spo¬menućemo samo nešto od toga. Njegav rad u La Benevolenciji digao je ovo društvo na rang prvih društava. Njegova je zasluga što je La Benevolencija od malog dabrotvornog društva prerasla u jedna opšte reprezentativno društvo, koje će usmjeravati dobrim dijelom socijalni i kul¬turni život ne samo u sarajevskoj jevrejskoj sredini nego i u ostaloj Bosni i Hercegovini. Vita kao organizaciani sekretar La Benevalencije i njen kulturni referent htio je da ova društva učini jednim od centara cjelakupnog kulturnog rada među Jevrejima Jugoslavije. U svim mjestima Bosne i Hercegovine gdje je bila Jevreja bili su i povjerenici La Benevoleneije. Osim taga u Zagrebu, Beogradu, Skoplju i Bitolju postojali su pododbori. Ova akcija široko zasnovana trebala je da okupi sve Jevreje i da njlihove stvaralačke sposobnosti budu usmjerene sa više plana, sistema i organizacije u cilju korištenja i služenja zajednici u kojaj su živjeli. Vitina je zasluga šta je La Benevalencija, vodeći jednu pravilnu prosvjetnu politiku, stvorila veliki braj solidnih jevrejskih intelektualaca i da je izmijenjena socijalna struktura sarajevskih Sefarada. Mladići i djevajke upućuju se da završe i izuče one zanate za kojima je bila najveća potreba.

Vita je naročita podsticao mlade ljude na istraživački rad, na prikupljanje folklora, istorijskog materijala i izvora o Jevrejima, na literarna stvaranja. Kao jedan od organizatora i vođa Sefardskag pokreta između dvadesetih i tridesetih godina ovog stoljeća, Vita je sa ostalim Jevrejima Sarajeva osnavao »Jevrejski život« i »Jevrejski glas« i u njima napisao niz članaka. Kaka je bia veoma jak intelektualac, napisao je više članaka i u »Novoj Evropi«, »Srpskom književnom glasniku«, »Misli«, kalendarima »Prosvjete«, »Spamenici« La Benevolencije, »Godišnjaku« i drugdje.

Kada je osjetio da se opasnost od fašističke najezde nadvila i nad Jugoslavijom, Vita je stalno vodio brigu o tome i tražio načina da pripremi sarajevske Jevreje za to iskušenje. Naravno, bio je nemoćan. Njemu samom pružila se prilika da izbjegne u inostranstvo. Nije se time koristio, jer je na jednom skupu prijatelja govorio da je dužnost onih kojima je narod poklonio povjerenje da s njim dijele i nevolju. Ostao je i podijelio sudbinu mnogih svojdh su¬nrodnjaka. Odveden je u Jasenovac 1941. godine.

Prof. AVRAM PINTO

 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday92
mod_vvisit_counterYesterday7
mod_vvisit_counterThis week92
mod_vvisit_counterThis month13237
mod_vvisit_counterAll2165101

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2017 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina