Osvrt na historiju Jevreja u BiH za vrijeme Tursko-Osmanske uprave Print E-mail

Inače, Jevreji plačaju harač kao i druga raja, i to treću klasu (oko 1763. g.) po 2 1/4 groša po glavi. Za vrlo siromašne plaća opština isto kao i u Srba. Kod davanja komore Jevreji su morali da plaćaju trećinu onoga, što je bilo određeno za hrišćane. U jednoj bilješci stoji, da su oni za komoru davali, doista jednu trećinu. Drugu polovinu plaćale su ćurčije, kao najbogatiji esnaf u gradu, a treću trećinu plaćalo je sedam ostalih esnafa.

Za gradnju puteva, mostova i drugih prometnica moralo se ili kulučiti ili se otkupiti, a za gradnju vojnih objekata moralo se lično raditi. U sarajevskim pinakama nalaze se bilješke o tome, da su Jevreji morali davati veliki otkup da bi samo subotom mogli biti oslobođeni od prisilnog rada na tim objektima.

Drugi otkupi dešavali su se radi surovijih zahtjeva. Poneke Osmanlije, često bezobzirne do brutalnosti, imali su ponekad običaj, svirep i objesan, da vješaju krivce na vratima tuđih hramova. Tako su, na pravoslavnoj crkvi u Sarajevu, na Vaskrs, u dva maha objesili jednog čovjeka. Godine 1747. htjeli su i na vratima jevrejskog naselja da objese jednu ženu i samo otkup od 4000 aspri spasao je nedužne Jevreje od te napasti. Takvi slučajevi ponavljali su se 1753,1754, 1779,1785 i drugih godina, što bi govorilo da su osmanlijske sileđije napravile od tog posla jednu vrstu prihoda.

Iako malobrojni, i Jevreji su kao imućni trgovci, bili veoma pogodni za ucijenjivanje. Već pomenute knjige sa računima jevrejske opštine u Sarajevu "pinakezi", daju u mnogo kojem pogledu tačnu sliku onovremenih prilika.

Godine 1730. unijet je izdatak od "720 pulen muteselimu, da se subotom ne mora raditi na utvrđenjima", i taj izdatak se ponavlja više puta tokom sljedećih godina.

Godine 1838. između mnogih drugih stavki, pinakezi bilježe i ovo: "Gubitak za iznos od 800 groša što je paša poslao radi razmjene... 40 groša; 1 ogledalo za Mustafu - pašu... groša 4; Gubitak na manje vrijednim dukatima koje nam je paša poslao radi razmjene... groša 8; Parče platna što gaje paša uzeo kao mustru i nije ga vratio ... groša 50".

Jevreji su sa ostalima u Bosni mnogo propatili za namjesnikovanja Dželali Hasan - paše. Koncem 1602. g. otpremi Stambol kao glavara Bosni ovog čovjeka za koga historičar Bašagić kaže daje bio "glasoviti razbojnik" u Anadoliji. Kada osmanske vlasti nisu uspjele da iziđu na kraj s njim, dodijeljen mu je, da bi ga se oslobodile, položaj namjesnika u Bosni. Zbog njegovih brutalnih nasilja, svi trgovci, većinom Jevreji, pobjegli su u susjedne zemlje. To je potrajalo sve dok i bosanski Muslimani nisu više mogli da podnesu stalne globe i zulume, pa su digli otvorenu bunu. Već 1605. g. naredila je Porta da se ovaj namjesnik - nasilnik osudi na smrt, pošto je saznala da je potajno vodio pregovore sa papom i Mlečanima radi prodaje dalmatinskih gradova Sinja i Herceg - Novog, koji su mu bili povjereni na čuvanje.

Ovaj osvrt na historiju Jevreja u Bosni i Hercegovini za osmanlijsko - turske uprave pokazuje da se najveći dio njihovih kolonija zanimao za trgovinu, ali su Jevreji imali i drugih interesa. Naročito je mnogo ljekara iz njihove sredine. Polovina dubrovačkih ljekara jevrejskog su porijekla, a slično je i u Bosni. Osim toga, ima i zanatlija, ali njihov broj nije velik. Jedino u Splitu izgleda, da su jevrejski krojači, koji su ponekad bili i prodavači odjela, postali opasan takmac, jer se protiv njih vode ogorčene borbe.


 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday705
mod_vvisit_counterYesterday853
mod_vvisit_counterThis week1558
mod_vvisit_counterThis month19137
mod_vvisit_counterAll2753606

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina