O jevrejskom kalendaru Print E-mail

Jevrejski kalendar je lunisolaran, tj. predstavlja kombinaciju solarnog (sunčevog) i lunarnog (mjesečevog) kalendara. Ustanovljen je od strane vladara Hillela II oko 359. godine. Koristi se u religiozne svrhe, a ujedno je i zvanični kalendar današnjeg Izraela.

U svojoj osnovi ovaj kalendar je lunaran, tj. poštuje se dužina mjeseca koji se računa po Mjesečevim mijenama, no, u isto vrijeme, hoće se zadržati i solarna dužina godine koja je za oko 10 dana duža od lunarne. Stoga je ovaj kalendar nešto komplikovaniji od ostalih.

Obična ili neprestupna godina ima 353, 354, odnosno 355 dana. Prestupna ima 383, 384 ili 385 dana. Ove tri godine koje različito traju nazivaju se nepotpuna, regularna i potpuna godina.

Obična godina ima 12, a prestupna 13 mjeseci. Početak svakog mjeseca pada na dan mladog Mjeseca (molad), tj. pojavom Mlađaka.

Imena mjeseci i njihova dužina su slijedeći:

 Ime:Dužina u nepotpunoj godiniDužina u regularnoj godiniDužina u potpunoj godini
1.Tišri303030
2.Hešvan292930
3.Kislev293030
4.Tevet292929
5.Ševat303030
6. IAdar I303030
6. IIAdar II292929
7.Nisan303030
8.Ijat292929
9.Sivar303030
10.Temuz292929
11.Av303030
12.Elul292929
Ukupno: 353 ili 383354 ili 384355 ili 385

Mjesec Adar II pojavljuje jedino u prestupnoj godini. U neprestupnoj, Adar I jednostavno se naziva Adar.

Godina je prestupna ako je broj dobiven formulom godina mod 19, jednak jednom od slijedećih brojeva:
0, 3, 6, 8, 11, 14 ili 17.

Vrijednost godina dobivenih ovom formulom nazivaju se Anno Mundi.

Obilježavanje Nove godine nije fiksno. Jevreji mogu da odluče između 4 različita dana:
• 1. Tišri, a zove se Roš Hašanah. Tog dana se slavi nastanak svijeta i označava početak nove kalendarske godine.
• 15. Ševat, a zove se Tu b’ševat. To je Nova godina za drveće, vrijeme kada se sakupljao harač u voću.
• 1. Nisan, a zove se Kraljevska Nova godina. Nisan se smatra prvim mjesecom, mada pada 6 ili 7 mjeseci poslije početka kalendarske godine.
• 1. Elul, a zove se Nova godina za harač u životinjama.

Do danas je ostao običaj da se slave samo prva dva datuma.

Početak, tj. prvi dan kalendarske nove godine, koji pada na 1. tišri, određuje se na slijedeći način:

1. Nova kalendarska godina počinje na dan Mlađaka (Molad) koji pada 354 dana (ili 384 dana ako je prethodna godina bila prestupna) od 1. tišrija prethodne godine.

2. Ako faza Mlađaka pada poslije podneva tog dana, početak nove kalendarske godine odlaže se do sutra, stoga što u tom slučaju novi mjesečev srp neće da se vidi do slijedećeg dana.

3. Ako to prouzrokuje započinje nove kalendarske godine u nedelju, srijedu ili petak, opet se odlaže za jedan dan, kako bi se izbjeglo da da praznik Jom Kippur (10. tišri) padne u petak ili nedelju, a da praznik Hošanan Rabba (21. tišri) padne na šabat, odnosno subotu.

4. Ako dva uzastopna početka godina dijeli 356 dana, što je nepropisna dužina godine, početak prve godine odlaže se za 2 dana. Ovo pravilo primenjuje se jedino ako prva godina počinje u utorak, kako godina ne bi počela u srijedu.

5. Ako dva uzastopna početka godina dijeli 382 dana, što je također nepropisna dužina godine, početak druge godine odlaže se za 1 dan.

Da bi se izračunalo traženo vrijeme, potrebno je znati da je kod Jevreja jedan sat podijeljen na 1080 dijelova. Ova podjela je preuzeta od Babilonaca. Po tome, jedan taj dio, helek, jednak jednak je 3 1/3 sekundi, budući obični sat u sebi sadrži 3600 sekundi. On se dalje dijeli na 76 manjih dijelova, rega’ima.

Računica je slijedeća:
Mlađak koji se pojavio godine 1 AM (Anno Mundi), izašao je 6 sati i 204 heleka poslije zalaska Sunca, tj. pred ponoć 6. oktobra 3761 p.n.e. po julijanskom kalendaru. Mlađak za bilo koju određenu godinu dobiva se ekstrapolacijom u odnosu na to vrijeme, koristeći sinodički mjesec od 29 dana 12 sati i 793 heleka.

Same godine broje se od godine biblijskog nastanka svijeta, što po vjerovanju pada u 3761. godinu prije nove ere, tada je započela AM 1 (AM – Anno Mundi – Svjetska godina).

Konačno, što se tiče početka kalendarskog dana, slično islamskom kalendaru, on počinje u akšam, zalaskom Sunca, tačnije kada se na nebu pojave tri određene zvijezde srednje veličine, već u zavisnosti od vjerskih prilika. Međutim, uzeto je da se 18:00 sati po jerusalemskom vremenu (to je 15:39 po Griniču) koristi u svim proračunima umjesto vremena zalaska Sunca. Neradni dan je subota.

 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday98
mod_vvisit_counterYesterday7
mod_vvisit_counterThis week98
mod_vvisit_counterThis month13243
mod_vvisit_counterAll2165107

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2017 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina