Jevreji BiH u doba Austrougarske Print E-mail

Bilješke u tekstu
1  Vidi Ferdo Hauptmann, Privreda i društvo u B i H u doba austrougarske vladavine (1878-1918), Prilozi za istoriju B i H II, ANUB i H Posebna izdanja LXXIX/18, Sarajevo 1987, str. 109-110, 194-195; up. G. Holtz, Die letzten Kampfe und der Heimmarsch, Wien-Leipzig 1908, str. 12 i dalje Johann Asboth, Bosnien und die Herzegowina, Wien 1888, str. 165; E. Leveleye, Die Balkanlánder, Leipzig 1988, str. 236.

2 Up. Avram Pinto, Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1987. str. 16.

3 Bericht über die Verwaltung von Bosnien und der Herzegowina 1913, str. 1.

4 lijas Hadžibegović, Postanak radničke klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine, Sarajevo 1980, str. 97-102, 115; i s t i , Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19 i 20. stoljeća, Sarajevo 1991, str. 65-80; Hauptmann, op. cit. str. 194-195.

5 Hadžibegović, Postanak radničke klase str. 194-197.

6 Ferdinand Schmid, Bosnien und die Herzegowina unter der Verwaltung Ósterreich - Ungarns, Leipzig 1914, str. 694-695.

7  Todor Kruševac, Sarajevo pod austrougarskom upravom 1878-1914, Sarajevo 1960, str. 395.

8 U školskoj godini 1909/10. osnovnim školstvom bilo je obuhvaćeno 17.504 djeteta pravoslavne vjere, 16.198 djece katoličke vjere, 5443 djeteta islamske vjeroispovjesti, 1.350 jevrejske djece i 653 djeteta koja su pripadala ostalim konfesijama. Schmid op. cit. str. 723.

9 Stenogratski izvještaji o sjednicama bosanskohercegovačkog sabora (dalje BHS) god. 1910,1 zasj. Sv. I, Sarajevo 1910, str. 460-464; 673-675; up. Schmid op. cit. 693-694.

10 BHS god. 1910,1 zasj. Sv. I, str. 655-656.

11  BHS god. 1910/11,1 zasj. Sv. Ill, Sarajevo 1911, str. 1150-1156.

12 Vidi Schmid op. cit. str. 693,694; Prema popisu iz 1910. grkokatolika je bilo 8.136 a evangelista 6.342. Prvi su participirali u stanovništvu B i H sa 0,43% a drugi sa 0,33%. Kao nap. 3.

13  Vladislav Skarić, Sarajevo i njegova okolina, Sarajevo 1937, str. 226-227.

14 Vidi Kruševac op. cit. str. 63 i d.; Hamdija Kreševljaković, Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave (1878-1918), Sarajevo 1969, str. 27-29.

15  Vidi Tomislav Kraljačić, Kalajev režim u B i H 1882-1903, Sarajevo 1987, str. 450; Hadžibegović, Bosanskohercegovački gradovi str. 87-90.

16 Kao napomena 14,

17 Risto Radulović, Izabrani radovi, Sarajevo 1988, str. 154.

18 Fritz von Reinohl, Grosserbische Umtriebe vor und nach Ausbruch des ersten Weltgrieges, I Der Fali Jeftanović - Šola - Gavrila, Wien 1944, Nr 58, str. 49.

19 Haus - Hof - und Staatsarchiv Wien, Politisches Archiv I, K. 638, Cabinett des Ministeres VIII c 12/1, 212-233 f. prepis predstavke na njemačkom jeziku.

20 Imajući u vidu pomenutu proporciju Srbi su računali na 32 od ukupno 72 poslanička mjesta u Saboru. Međutim, kako je i za Jevreje bio predviđen jedan poslanički mandat, to je i ključ koje su vlasti postavile za podjelu poslaničkih mandata između tri najbrojnije konfesije pozivajući se na odnose u stanovništvu bio 4:6:7,75. Po tom ključu pravoslavnim Srbima pripalo je 31 poslaničko mjesto. (Vidi Hamdija Kapidžić, Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom (članci i rasprave), Sarajevo 1968, str. 86-88). Pomenute tri konfesije trebalo je da budu predstavljene u Saboru sa po pet virilista iz redova vjerskih dostojanstvenika odnosno funkcionera autonomnih vjersko - prosvjetnih institucija, dok je kao predstavniku jevrejske konfesije sefardskom nadrabinu Sarajeva osigurano mjesto viriliste. Kako za ostale viriliste, koji su po položaju ulazili u Sabor, nije bila određena njihova vjerska pripadnost, to je po ocjeni podnosioca srpske predstavke otvaralo mogućnost da se pojedina konfesija protežira ili ošteti

21  Kapidžić op. cit. str. 71-72.

U 66 naselja koja su 1910. imala status grada živjelo je 1910. g. 278.158 lica odnosno 14,7% stanovništva zemlje. (O privrednom i socijalnom karakteru gradskih naselja vidi Hadžibegović, Bosanskohercegovački gradovi str. 20 i d). Stanovnici gradova, koji su birali u II kuriji, imali su sa visoko oporezovanim građanima i inteligencijom iz I kurije zajedno 33 poslanička mandata, dok je biračima iz seoskih opština u III kuriji pripalo po "Izbornom redu" 34 mandata. Ostalih 5 izbornih mjesta pripalo je veleposjednicima. Međutim, ako se uzmu u obzir i virilni članovi Sabora, onda protežiranje gradskog elementa postaje još izrazitije. O izbornom sistemu, te nacionalnom, socijalnom i političkom sastavu Sabora vidi Dževad Juzbašić, Radničko pitiinje u programima građanske politike i djelatnosti Bosanskohercegovačkog sabora. Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu 22,1986, str. 31-37; Mustafa Imamović, Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak Bosne i Hercegovine od 1S78 do 1914, Sarajevo 1976, str. 204 i d.; Kapidžić op. cit. str. 86-93.

21a Kapidžić, ibidem str. 71-72.

22 Telegram Zemaljske vlade od 7. decembar 1910. Arhiv B i H u Sarajevu, Zajedničko ministarstvo finansija Pr BH 1752/1910.

23 Navodno je Ješuu Saloma koštao izbor njegovog kandidata i nasljednika u Saboru, dr Vite Alkalaja, oko 30.000 kruna, dok su izbori propalog kandidata Avrama D. Saloma koštali još i veću sumu. (Zemaljska vlada Zajedničkom ministarstvu finansija 3.2.1911. Pr BH 174/1911) Ne izgleda vjerovatno da bi mogli biti u pitanju tako visoki iznosi.

24 BHS god. 1910/11,1 zasj. Sv. III, str. 845. Ponovo se, međutim, na izborima za gradsko zastupstvo Sarajeva održanim 11. decembar 1913. vodila žestoka izborna bitka između Ješue Saloma i Avrama D. Saloma. Prvi se našao na listi Esad-efendije Kulovića, koju je podržavala većina sarajevskih Jevreja. Drugi je bio na listi Fehim-efendije Čurčića, čija je stranka, Ujedinjena muslimanska organizacija, pripadala tada obrazovanoj vladinoj većini u Saboru. Zahvaljujući mahinacijama vlasti pobjedila je Čurčićeva lista. Za izbor Avrama D. Saloma glasali su mnogi vladini činovnici i doseljeni Jevreji iz Monarhije. Vidi Mehmed Spaho, Izborni falsifikati prije rata, u: Narodna uzdanica, Kalendar za godinu 1935, Sarajevo 1934, str. 52-55.

25  Kao napomena 11.

26 Spaho op. cit. str. 49-50.

27  Notiz fur die Rucksprache mit Jeftanović 1.9.1913. Kriegsarchiv Wien, Nachlass Potioreks A 3 Fasz. 2 Nr 431; Personliche Vormerkungen Potioreks XXVI/1913, str. 20, ibidem A 3 Fasz. 5.

28 Risto Radulović, Izabrani spisi str. 153-154. 2y Ibidem.

SUMMARY Dževad JUZBAŠIĆ
A FEW REMARKS ABOUT JEWS IN BOSNIA AND HERCEGOVINA AT THE TIME OF THE AUSTRO - HUNGARIAN RULE
The Austro - Hunagrian occupation in 1878 was a great turning point in the history of Bosnia and Hercegovina. As a result of historical events great changes happened within the Jewish community, which became an important factor in the economic and cultural transformation of the country. Within the demographic changes, besides the local Sephardim, Jews from Austro - Hungary come to Bosnia and Hercegovina and their number reached one third of Jews on the whole. After giving some basic data about the Jewish population, the author points out the necessity of further studies which would give a clear picture about the Jewish community of that period. The paper is, however, focused to the question of subsidizing the religious and educational necessities of Jews from the Land Budget, and especially to the participation of Jews in the political life of Bosnia and Hercegovina in the pre-annexation and constitutional periods. In treating that problem the author used, besides the literature and published sources, some unpublished archival data some political tensions, are in the center of attention which appeared from time to time in the relations between the Serbian opposition and the Jews, and which were a result of their different attitudes towards the Austro - Hunagrian administration as well as the economical competence between the Serbian and the Jewish population.

Prof. Dr. Dževad Juzbašić
NEKOLIKO NAPOMENA O JEVREJIMA U BiH U DOBA AUSTROUGARSKE UPRAVE
(A FEW REMARKS ABOUT JEWS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AT THE TIME OF THE AUSTRO – HUNGARIAN RULE)
Sefarad 92 str. 93-110
SEFARAD'92



 
< Prev   Next >
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday36
mod_vvisit_counterYesterday705
mod_vvisit_counterThis week1594
mod_vvisit_counterThis month19173
mod_vvisit_counterAll2753642

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina