| ribi | ribi (hebr.) = meritorni tumač i priznati sudija jevrejskog zakona. U vrijeme Mišne i Talmuda, u Zemlji Izraela je još uvijek postojala neprekinuta tradicija postavljanja meritornih tumača i priznatih sudija koja je sezala unatrag do samog Mojsija. Mojsija je, po učenju Tore, za sudiju nad Izraelom postavio sam Gosopod Bog. Mojsije je postavio sedamdeset starješina koji su od tog momenta pa nadalje predstavljali Vrhovni Sud. Vrhovni Sud je postavljao sudije svih nižih sudova. Kada bi se upraznilo mjesto u nekom od sudova - ako se radilo od najnižoj instanci proglašavan je sudijom neko od dostojnih kandidata - a ako se radilo o nekoj od viših sudskih instanci tad bi na upražnjeno mjesto došao najučeniji među sudijama niže instance; na njegovo bivše mjesto, opet, došao bi najučeniji sudije niže instance - a u najnižu instancu bio bi primljen neko od dostojnih kandidata. Sve priznate sudije svih instanci imale su pravo da (uz uslov pristanka Predsjednika Vrhovnog Suda) najbolje među vlastitim učenicima proglašavaju sudijama. Učenjaci proglašen meritornim tumačem jevrejskog prava i postavljen za priznatog sudije na ovakav način nazivao se Ribi (u aškenaskom izgovoru: Rabi) – a učenjak koji iz razloga geografske udaljenosti (recimo živjeli su u Vavilonu a ne u Erec Jisraelu) ili iz nekih drugih razloga nije dobio ukaz o postavljanju nazivao se Rav. Većina mudraca Mišne i Jerusalimskog Talmuda nosili su titulu Ribi – a većina mudraca Vavilonskog Talmuda titulu Rav.
Zbog progona u Erec Jisraelu lanac postavljanja je prekinut - i može biti obnovljen samo s obnovom San(h)edrina.
Rabin je grčko-latinski ekvivalent hebrejskog termina Rav – i označava osobu učenu u jevrejskom zakonu, bez obzira na to da li obnaša neku funkciju u jevrejskoj zajednici (učitelj, dajan, hazan i sl.) ili ne.
Savremeni običaj proglašavanja rabinom ustupak je evropskom okruženju – a ne zahtjev jevrejskog prava.
Rabin nije funkcija nego stepen lične naobrazbe. Da li će određeni učenjak obnašati neku od funkcija u jevrejskoj opštini unutrašnja je stvar opštine u koju se ne mogu miješati vanjski činioci. |