9 Kislev 5781

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


S
There are 21 entries in the glossary.
Pages: «1 2 3 »
Term Definition
sukasuka (hebr.) – koliba koja se gradi pored kuće u kojoj se jede i spava u toku praznika Sukot. Zidovi suka mogu biti napravljenmi od drveta, kartona, kamena ili cigli. Ono što je bitno je da suka ne smije biti pokrivena crijepom, lesonitom ili najlonom – nego granjem, drvenim letvama, trskom ili asurama - i to tako da se kroz iste može vidjeti nebo. Dozvoljeno je užinati izvan suka. U toku Sukota sav se život odvija u suka, a u pravu kuću ulazi se poslom i privremeno. Stoga se ćilimi, slike, vaze i drugi ukrasi prenose u suka. Na Šemini Aceret već se više ne sjedi u suka. (množina: sukot)
 
SukotSukot (hebr.) – doslovno: sjenice, Praznik Sjenica koji se slavi kao uspomena na izlazak iz Egipta i dugi put do Izraela kroz pustinju. Praznik Sjenica traje od petnaestog do dvadeset i drugog Tišrija. Dvadeset i trećeg Tišrija nastupa Šemini Aceret (Osmi zaključni dan) koji se smatra zasebnim praznikom. Kako se sedmodnevni period Sukota završava zasebnim praznikom bilo je nemoguće proširiti u dijaspori sam Sukot na osam dana. – Tako Sukot i u Izraelu i u dijaspori traje sedam dana – s tim što je u Izraelu samo prvi dan Sukota Jom Tov (zapovjedni praznik) – a ostalih šest dana su hol (h)a-moed (polupraznik); dok su u dijaspori prva dva dana praznika zapovjedni praznici – te tako u dijaspori polupraznici traju samo pet dana. Šemini Aceret svetkuje se u Izraelu jedan – a u dijaspori dva dana.

U toku svih sedam dana Sukota svi su punoljetni muškarci obavezni spavati i blagovati obroke u suka, izvan suka smije se samo užinati ili piti.

I z r a z i k o j i m a s e č e s t i t a p r a z n i k :
Kod Sefarda:
Napomena: Prevod je naveden samo u cilju razumijevanja izraza čestitanja. Ipak, budući da u prevodu na naš jezik ovaj izraz čestitanja zvuči vrlo rogobatno i arhaično – preporučuje se da korištenje izvornog hebrejskog teksta bez prevoda.
Moadim lesimha!
Neka bi vremena zakazana (za hodočašća) bila na radost!

Odgovor:
Hagim uzmanim lesason!
Neka bi dani žrtve i (zapovjeđena) razdoblja bila na radovanje!

Ili na Ladinu:

Buen Moed!
Dobar (Sretan) Praznik!

Na šta se odgovara sa:
Buen Moed! Anjus mučus!
Dobar (Sretan) Praznik! Mnogo godina!

Kod Aškenaza:

Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!

Odgovor:
Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!

Ili na Jidišu:

Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!

Odgovor:

Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!
 
ŠabatŠabat (hebr.) - Subota, najveći jevrejski praznik. Na Šabat je strogo zabranjeno obavljanje bilo kakvog posla. Poslovi koje je zabranila sama Usmena Tora nazivaju se avot melahot (prototipovi poslova) – i ima ih trideset i devet. Rabinsko zakonodavstvo zabranilo je i poslove koji proističu iz ovih trideset i devet – ili podsjećaju na njih.

I z r a z i k o j i m a s e č e s t i t a Š a b a t :

Šabat šalom!
(Želim ti) Subotu mira!

Odgovor:
Šabat šalom umvorah!
Mirnu i blagoslovenu Subotu!

Kod Sefarda još i:

Buen Šabat!
Dobru (Sretnu) Subotu!

Na šta se odgovara sa:
Buen Šabat!
Dobru (Sretnu) Subotu!

Kod Aškenaza još i:

Gut Šabes! (ili samo Šabes!)
Dobru (Sretnu) Subotu!

Odgovor:
Gut Šabes! (ili samo Šabes!)
Dobru (Sretnu) Subotu!
 
ŠaharitŠaharit (hebr.) – skupno jutarnje bogosluženje ili jutarnja molitva pojedinca – od hebrejske riječi šahar = zora.
 
Šanašana (hebr.) – godina, u (H)alaha ovaj se termin obično odnosi na period od godinu dana nakon nastupa smrti.
 
ŠavuotŠavuot (hebr.) – doslovno: sedmice, praznik sedmica koji se slavi po isteku sedme sedmice nakon Praznika Beskvasnih Hljebova. Na ovaj dan, šestoga dana mjeseca Sivana, 600.000 punoljetnih muškaraca Jevreja prisustvovalo je davanju Tore na Sinaju, zbog toga ovaj se praznik naziva još i “zeman matan Toratenu” (“vrijeme davanja naše Tore”). Kako upravo u ovo doba godine pada i žetva ovaj praznik naziva se i praznikom žetve (Hag (h)a-kacir). U Izraelu Šavout se slavi jedan dan - a u dijaspori dva. Da bi se podvukao univerzalni karakter Tore uobičajeno je da se na ovaj praznik čita biblijski svitak o Rut u kome je opisano kako je Rut, Moavka po rođenju, napustila bogove svojih otaca udavši se za judejskog izbjeglicu Mahlona, i kako je, po Mahlonovoj smrti, napustila i zemlju svog rođenja, krenuvši sa svojom svekrvom u Judeju u kojoj je zbog svog moavskog porijekla (Moavci su bili zakleti neprijatelji Judejaca) mogla očekivati odbojnost i neprilike. Njena spremnost da se podvrgna zapovijedima Tore i njena riješenost da po svaku cijenu sljeduje istinu na kraju bivaju nagrađene – udavši se za Boaza i rodivši Oveda koji je djed kralja Davida Rut postaje ugaoni kamen izraelske kraljevske dinastije. Očekivani Mesija Davidov je, a samim tim i njen potomak.

I z r a z i k o j i m a s e č e s t i t a p r a z n i k :

Kod Sefarda:
Napomena: Prevod je naveden samo u cilju razumijevanja izraza čestitanja. Ipak, budući da u prevodu na naš jezik ovaj izraz čestitanja zvuči vrlo rogobatno i arhaično – preporučuje se da korištenje izvornog hebrejskog teksta bez prevoda.
Moadim lesimha!
Neka bi vremena zakazana (za hodočašća) bila na radost!

Odgovor:
Hagim uzmanim lesason!
Neka bi dani žrtve i (zapovjeđena) razdoblja bila na radovanje!

Ili na Ladinu:

Buen Moed!
Dobar (Sretan) Praznik!

Na šta se odgovara sa:
Buen Moed! Anjus mučus!
Dobar (Sretan) Praznik! Mnogo godina!

Kod Aškenaza:

Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!

Odgovor:
Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!

Ili na Jidišu:

Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!

Odgovor:

Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!
 
Šehitašehita (hebr.) = klanje stoke u skladu sa propisima jevrejskog prava. (množina: šehitot)
 
Šelošimšelošim (hebr.) – doslovno: trideset = tridesetodnevni period žalosti poslije smrti bliskog rođaka (oca, majke, brata, sestre, ćerke, muža, žene). Odbrojavanje počinje od dana sahrane. U tom periodu ožalošćenom je zabranjeno da nosi nova odjela, da se šiša i brije, da učestvuje na zabavama i svečanostima, čak i ako se radi o vjenčanju ili obrezanju. Izuzetak je rođenje vlastitog deteta. Veliki praznici (Roš (h)a-Šana, Pesah, Šavuot i Sukot) ukidaju ili skraćuju šelošim. Ako vijest o smrti bliskog rođaka stigne u roku od trideset dana od smrti, onda je ožalošćeni dužan da se pridržava propisa o šiva i šelošim od dana kad je primio vijest. Ako ta vijest stigne posle trideset dana, onda šiva i šelošim simbolično traju samo jedan sat. U toku trideset dana nastaje postepena promjena iz stanja tugovanja i oplakivanja u stanje normalnog života. Jedino ako se radi o roditeljima, uzdržavanje traje punih dvanaest meseci. Udovici je dozvoljeno da se preuda ranije nego udovcu. Smatra se da usamljenički život mnogo teže pada ženi nego muškarcu. Od dana muževljeve smrti do nove udaje, svejedno, moraju proći tri mjeseca. To vrijeme je dovoljno da se utvrdi da li je žena ostala u drugom stanju da kasnije ne bi bilo sumnji oko određivanja očinstva.
 
Šivašiva (hebr.) – doslovno: sedam = sedmodnevni period žalosti za najbližim srodnicima. Među Sefardima koristi se i španski ekvivalent hebrejskog termina – los siete ili luz sieti. U toku prvih sedam dana po sahrani avelu su zabranjene sljedeće stvari: šišanje i brijanje, pranje odjeće, kupanje, plivanje, održavanje seksualnih odnosa, nošenje kožne obuće, obavljanje posla, učenje Tore (kako Usmene tako i Pismene), uspravljanje kreveta (sjedi se na izvrnutim krevetima), otkrivanje glave i pozdravljanje s ljudima. U slučaju: samoubice, mrtvorođenčeta, djeteta koje je umrlo prije napunjenog tridesetog dana života, te osobe koja javno svjesno i namjerno krši propise Tore - odredbe o avelutu nisu na snazi. Ožalošćenom nije dozvoljeno da u toku šiva nosi kožnu obuću – jer je u vrijeme donošenja ovog propisa obuće predstavljala luksuz za koji u žalosti nema ni vremena ni prostora. Propisi o šiva se obdržavaju u slučaju smrti šest najbližih srodnika: oca, majke, sina, ćerke, brata, i nevjenčane sestre. Čak je i Ko(h)en, kome je inače zabranjeno da se skrnavi za mrtvacem, obavezan da prisustvuje sahrani članova svoje porodice. Rabini su kasnije dodali obavezu da se šiva mora “odsjediti” i za supruga ili suprugu. U Bibliji se pojam šiva prvi put spominje kad je umro Jakov: “...I Josif učini žalost za ocem svojim za sedam dana” (I Knjiga Mojsijeva, 50:10). Običaj je da svih sedam dana u kući žalosti gori svijeća ili kandilo. Posjetilac koji dolazi u kuću ožalošćenog dok traje šiva, mora se uzdržavati od suvišnog razgovora. Načelno on može odgovarati na pitanja koja mu postavi ožalošćeni - ali sam ne smije započinjati razgovor. U Midrašu se kaže da nema veće usluge koji možemo učiniti ožalošćenom od one da ćutimo u njegovom prisustvu. U trenutku kada ožalošćeni klimne glavom dajući do znanja da želi da ostane sam, posjetiocima više nije dopušteno da ostanu pored njega. Vidi: avel, avelut.
 
Šofaršofar (hebr.) - ovnujski rog koji se koristi u sinagogalnom bogosluženju na Roš (h)a-Šana. (množina: šofarot)
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday31
mod_vvisit_counterYesterday705
mod_vvisit_counterThis week1589
mod_vvisit_counterThis month19168
mod_vvisit_counterAll2753637

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina