Glossary |
Terms that are on use on this site.
|
|
You can always search for entries (regexp permitted). |
|
|
|
| S |
| There are 21 entries in the glossary. |
| Pages: 1 2 3 » |
| sandak | sandak (hebr.) = osoba koja drži u krilu dijete koje se obrezuje. |
| | |
| seder | vidi: seder večera |
| | |
| seder večera | seder večera = praznična večera prve (u dijaspori i druge) noći Praznika Beskvasnih Hljebova (vidi: Pesah). Na seder večeri jedu se određena jela koja treba da nas podsjete na ropstvo u Egiptu kao i na čudo Izlaska. Ta jela su obavezni dio seder-večere, te se, stoga, obično izdvajaju od ostalih jela koja nisu dio rituala time što se stavljaju na veliki tanjir.
Neophodna jela na obrednoj večeri su: macot, maror, zeroa, beca, al-haroset, karpas, vino.
Budući da se, u vrijeme kad postoji Hram, na Pesah prinose dvije žrtve: Korban Pesah (posebna pashalna žrtva) i Korban Hagiga (redovna praznička žrtva) običaj je da se na seder sto stave dva pečena (ili kuvana) jela (na hebrejskom - šene tavšilin) od kojih jedno (zeroa) predstavlja Korban Pesah, a drugo (beca) Korban Hagiga.
Kako Jevreji (prema izričitom biblijskom iskazu "I bi veče i bi jutro - dan prvi") računaju dan od večeri – Praznik Beskvasnih Hljebova počinje tek sa zalaskom sunca 14-og Nisana. Seder se, dakle, može započeti tek nakon izlaska triju zvijezda (što je siguran znak da je novi dan već počeo).
Sedere večera sastoji se iz četrnaest dijelova:
1. kadeš – izgovaranje prazničnog ili prazničnog i subotnjeg (ako praznik pada na Šabat) kiduša.
2. urhac – pranje ruku (s blagoslovom) prije blagovanja karpasa.
3. karpas – izgovaranje blagoslova i blagovanje KARPASA.
4. jahac – lomljenje macot (nije obavezno – ali se običava).
5. magid – pripovjedanje (H)agade.
6. rahca – pranje ruku (s blagoslovom) prije blagovanja beskvasnog hljeba.
7. moci – izgovaranje redovnog blagoslova za blagovanje hljeba.
8. maca – izgovaranje posebnog blagoslova pred ispunjavanje pozitivne biblijske zapovijedi o blagovanju beskvasnog hljeba na Praznik Beskvasnih Hljebova.
9. maror – blagovanje marora (s blagoslovom).
10. koreh – blagovanje “(H)ilelovog sendviča” koji se sastoji od marora, al-haroseta i maca.
11. šulhan oreh – ne-ritualni dio objeda.
12. cafun – blagovanje afikomana.
13. bareh – izgovaranje molitve zahvalnice nakon jela. Vidi: birkat (h)a-mazon.
14. (H)alel – izgovaranje zaključnih Psalama.
15. nirca – neobavezna ali uobičajena liturgijska formula kojom se zvanično završava seder.
|
| | |
| Sefarad | Sefarad (hebr.) = hebrejsko ime za Španiju. |
| | |
| Sefaradi | Sefaradi (hebr.) = Španac, u hebrejskom jeziku ovaj termin označava kako španske Jevreje kao posebnu etničko-kulturnu skupinu koja već vijekovima ne živi u Španiji - tako i žitelje savremene Španije bez obzira na njihovo etničko porijeklo ili vjersku pripadnost.
U drugim jezicima ovaj termin se odnosi isključivo na španske Jevreje.
U mnogim jezicima izvorni hebrejski termin je prilagođen glasovnim uzusima jezika domaćina – recimo naša prilagođenica: Sefard, ili engleska: Sefardi.
|
| | |
| Sefard | vidi: Sefaradi. |
| | |
| Sefer Tora | Sefer Tora (hebr.) = Svitak Tore (Petoknjižja ili Pet Knjiga Mojsijevih) pisan rukom na specijalno pripremljenoj koži koji se koristi u sinagogalnom bogosluženju. |
| | |
| seudat (h)avraa | seudat (h)avraa (hebr.) = obrok utjehe, naziv za prvi obrok koji se priprema ožalošćenima po povratku sa sprovoda. Obrok pripremaju prijatelji, susjedi, članovi Hevra Kadiša, jer je po (H)alaha ožalošćenima zabranjeno da prvi obrok pripremaju sami.
Talmud prenosi da je u staro vrijeme bogatima prvi obrok serviran u zlatnim i srebrnim košarama, a siromašnima u košarama od vrbe. Budući da su se time vrijeđala osjećanja siromašnih, rabinskim propisima je određeno da se prvo jelo svima donosi u košarama od vrbe.
|
| | |
| Seudat Purim | Seudat Purim = purimski praznični objed u toku koga su punoljetni muškarci obavezni piti vino dok ne zadrijemaju. Ova zapovijest zasniva se na stihu 9:17 Knjige o Ester: “I praznovaše taj dan gosteći se i veseleći se”. |
| | |
| Sidur | Sidur (hebr.) – molitvenik za radni dan i Šabat.
Jevrejski molitvenik. Jevreji se mole tri puta na dan te petkom navečer i subotom, jevrejskim danom odmora na koji se mole i posebne dodatne molitve. Sve se te molitve nalaze u siduru. Jevrejski molitvenik predstavlja jedinstvo Jevreja u cijelom svijetu koji su 2000 godina bili raštrkani po Europi, Americi, Africi i Aziji. Svi su Jevreji molili i još uvijek mole iz istog molitvenika – sidura. Biblija je izvor i inspiracija sidura. |
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
