2 Heshvan 5778

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


P
There are 9 entries in the glossary.
Pages: 1
Term Definition
pajtanpajtan (hebr.) – pisac pijuta (pjesme kojom se veliča Bog ili upućuje na ispravan put). (množina: pajtanim)
 
parohetparohet (hebr.) = vezeni prekrivač kojim se zastire aron (h)a-kodeš. Izvorno termin se odnosi na zavjes koji je dijelio Svetinju nad Svetinjama od Svetinje u Šatoru od sastanka, i koji je načinjen po izričitom božanskom nalogu – vidi: II Knjiga Mojsijeva (26:31-33): “I načini zavesu od porfira i od skerleta… da vam zavesa rastavlja svetinju od svetinje nad svetinjama”. (Vidi takođe II Knjiga Mojsijeva 40:1.) Čest dekorativni simbol na parohetu ili meilu, posebno u aškenaskim opštinama, su lavovi. Lav je simbol Judinog plemena od koga vodi porijeklo većina savremenih Jevreja. Pri blagosiljanju svojih dvanaest sinova Jakov je Judu uporedio sa lavom - “laviću Juda...” – vidi: I Knjiga Mojsijeva 49:9. I na parohetu i na meilu lavovi obično pridržavaju krunu. U vrijeme izraelskog carstva narod Izraela je imao tri krune: krunu kraljevstva, krunu sveštenstva (prvosveštenik) i krunu Tore (mudrac). Propast izraelskog kraljevstva i razrušenje Hrama preživjela je samo kruna Tore – mudrost – i ona je jemac obnove dviju ostalih kruna, i jemac njihova opstanka nakon obnove – pod uslovom da kruna Tore zadrži svoje uzvišeno mjesto prve među jednakima. (množina: parohot)
 
perašat (h)a-šavuaperašat (h)a-šavua (hebr.) = sedmični odjeljak Tore koji se javno čita prilikom subotnjeg jutarnjeg bogosluženja. Bez obzira na javno čitanje Tore, dužan je svaki pojedinac pročitati perašat (h)a-šavua dva puta na hevrejskom i jedanput u aramejskom prevodu. Pomenutu obavezu on može izvršiti bilo kada u toku sedmice na koju se peraša odnosi – ili, najkasnije, na sam u toku samog Šabata na koji se pomenuta peraša čita. (množina: perašijot (h)a-šavua)
 
PesahPesah (hebr.) – Praznik oslobođenja iz egipatskog ropstva i praznik svjesnog opredjeljenja na robovanje Bogu. Izvorno termin Pesah označavao je kako žrtvu koja se prinosila četrnaestog dana mjeseca Nisana iza podne – tako i period u kome se prinosila - a koji se nazivao Hag (h)a-Pesah (Praznik Pashalne Žrtve – vidi: II Knjiga Mojsijeva 34:25). U sumrak istoga dana počinjao je sedmodnevni Praznik Prijesnih Hljebova (Hag (h)a-Macot). U toku prve noći Praznika Prijesnih Hljebova jelo se, zajedno sa beskvasnim hljebovima i gorkim travama, pashalno jagnje prinešeno na Praznik Pashalne Žrtve - i pripovijedala kaža o Izlasku iz Egipta. Kako je za prinošenje pashalne žrtve neophodno postojanje žrtvenika u Jerusalimu, te kako isti ne samo da stoljećima leži razrušen – nego ni danas još uvijek nije obnovljen – rabini su se bojali da će Pesah nestati iz jevrejske svijesti i imenom i sadržajem. Stoga su Praznik Prijesnih Hljebova počeli nazivati imenom Pesah. Cilj je bio da se Prazniku Pashalne Žrtve sačuva barem ime – pa makar i po cijenu da izvorno ime Praznika Beskvasnih Hljebova padne u zaborav – jer ovom prazniku je sačuvan sadržaj. Pogrešno je Pesah smatrati praznikom slobode u nacionalnom smislu te riječi. Svaki narod koji se iole dugo zadržao na istorijskoj sceni imao je priliku i da porobljava i da bude porobljen. Činjenice ovog tipa irelevantne su sa stanovišta metafizike, i nemaju nikakvu univerzalnu van-istorijsku važnost. Svođenjem Pesaha na puki praznik slobode - univerzalna objava Boga svog Univerzuma svodi se na folklor i istoriju jednog naroda. Pesah nije praznik oslobođenja koje je samo sebi cilj. Radije, radi se o prazniku ciljnog oslobođenja, prazniku oslobođenja od stega ovog svijeta i društveno-istorijskih snaga i procesa u cilju preuzimanja obaveze za stvaranje idealnog društva. “Hag (h)a-Macot” (Praznik Beskvasnih Hljebova) ili “Zeman Herutenu” (Vrijeme naše slobode), kako se ovaj praznik još zove na hebrejskom jeziku, uz Šavuot i Sukot, jedan je od tri hodočasna praznika prilikom kojih su (u vrijeme kad postoji Hram) svi punoljetni muškarci obavezni hodočastiti u Sveti Grad Jerusalim. U Izraelu, prvi i sedmi dan Pesaha su zapovjedni praznici na koje se odnose sve zabrane Šabata (sa izuzetkom kuvanja, koje je na Šabat zabranjeno - a na praznik dozvoljeno). Ostalih pet dana praznika nazivaju se “Hol (h)a-moed” ili polupraznik. U Dijaspori je, zbog mogućnosti greške u određivanju mladog mjeseca, uvedena praksa da se prvi i sedmi dan praznika protegnu na četrdeset i osam sati, čime se osigurava da je (unatoč mogućoj grešci) ipak, obuhvaćen i pravi praznik. Stoga su, u Rasijanju, dva prva i dva posljednja dana Pesaha zapovjedni praznici (hebr. “Jamim Tovim”) - a četiri preostala dana “Hol (h)a-moed” (polupraznici). Sljedstveno, u Izraelu Pesah traje sedam (od 15-og do 21-og Nisana), a u Dijaspori osam dana (od 15-og do 22-og Nisana). Pesah se slavi po izričitom božanskom nalogu, kao dan uspomene na “Jecijat Micrajim” (Izlazak iz Misira). Za svo vrijeme praznika izričito je zabranjeno kako jelo tako i posjedovanje kvasnih hljebova ili bilo čega kvasnog, a naloženo jedenje beskvasnih hljebova - macot.

I z r a z i k o j i m a s e č e s t i t a p r a z n i k :

Kod Sefarda:
Napomena: Prevod je naveden samo u cilju razumijevanja izraza čestitanja. Ipak, budući da u prevodu na naš jezik ovaj izraz čestitanja zvuči vrlo rogobatno i arhaično – preporučuje se da korištenje izvornog hebrejskog teksta bez prevoda.

Moadim lesimha!
Neka bi vremena zakazana (za hodočašća) bila na radost!


Odgovor:
Hagim uzmanim lesason!
Neka bi dani žrtve i (zapovjeđena) razdoblja bila na radovanje!

Ili na Ladinu:

Buen Moed!
Dobar (Sretan) Praznik!


Na šta se odgovara sa:
Buen Moed! Anjus mučus!
Dobar (Sretan) Praznik! Mnogo godina!


Kod Aškenaza:


Hag sameah vekašer!
Radostan (Sretan) i kašer Praznik!


Odgovor:
Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!


Ili na Jidišu:


Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!


Odgovor:


Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!
 
pijutpijut (hebr.) – pjesma kojom se veliča Bog ili koja podstiče na obdržavanje Njegovih zapovijesti i čije se pjevanje u određenim prilikama uvriježilo u tolikoj mjeri da je nezvanično postala nezaobilanim dijelom bogosluženja za tu priliku. (množina: pijutim)
 
pikuah nefešpikuah nefeš (hebr.) – doslovno: staranje za dušu = pravila o ponašanju u slučaju životne opasnosti. Opasnost po život u redovnim situacijama (osim u slučaju zabrane pridržavanja propisa Tore – kada je micva da se život žrtvuje na Kiduš (h)a-Šem i u slučaju zabrane obdržavanja ili zapovjesti prestupanja najnevažnijeg običaja – a kamo li jedne od Tora zapovijedi) privremeno stavlja van snage gotovo sve propise Tore - osim u tri izuzetka o kojima će kasnije biti riječi. Istorija, međutim, poznaje i nesretna odstupanja od ove upute Usmenog Zakona. – Tako, na primjer, nekanonska knjiga Makabejaca, bilježi da je grupa Jevreja u drugom vijeku p. n. e. odbila da se na Šabat bori protiv sirijskih snaga i da je bila zbrisana sa lica zemlje. Matatja, vođa jevrejske pobune protiv Antioha, odbacio je poimanje jevrejskog prava po kome smrt treba pretpostaviti kršenju Subote. Matatja je rekao: “Ako postupimo isto kao naša braća, neprijatelji će nas izbrisati sa lica zemlje”. Knjiga Makabejaca bilježi da su tog dana jevrejski pobunjenici riješili “ako iko dođe da se protiv nas bori na Šabat, uzvratićemo mu jednakom mjerom - radije nego da dopustimo da budemo pobijeni kao naša braća.” Šabat je, naravno, samo eklatantan primjer, izabran upravo zbog neizmjerne važnosti Šabata u opstanku Tore kao sistema (otud i smrtna kazna za kršenje Šabata). Pravilo kojim se dozvoljava kršenje Šabata ili neke druge zapovjedi u cilju spašavanja života drugog obdržavatelja Zakona zasnovano je na načelu da su zapovijesti date da se po njima živi – a ne da se po njima umire. Ovo načelo važi i u slučaju prisiljavanja na kršenje neke zapovjedi – ali tada postoji dodatno ograničenje. – Naime, dozvoljeno je prestupiti zapovijest isključivo ako nasilnik nije motivisan željom da natjera Jevrejina na kršenje micvot - nego ga zanima njegov lični užitak (naredio je da se za njega obavljaju poslovi - i ne zanima ga što je Šabat, ili naredio je da mu skuvaju i pred njim probaju određenu vrstu hrane - i slično). Ako je, pak, očigledno da nasilnik ne tjera Jevrejina na kršenje zapovijedi ličnog užitka radi - nego iz ideoloških razloga - da bi potcijenio jevrejski zakon u očima mnogih - onda je bitno da li sceni prisustvuje deset punoljetnih Jevreja. Ako ne - onda važi princip: “jaavor - uval je(h)areg” - “bolje prestupiti nego biti ubijen” - ali ako se radnja odvija u prisustvu jevrejske zajednice - primjenjuje se obrnuti princip: “je(h)areg ve-bal jaavor” - “bolje biti ubijen nego prekršiti”. Onaj ko bi u situaciji gdje nasilnik ne izvrgava ruglu jevrejski zakon nego ga interesuje vlastiti užitak, pretpostavio smrt prekršaju zapovijesti - ima se po jevrejskom zakonu smatrati samoubicom. Sva rečena pravila važe isključivo u slučaju pojedinačne pojave. - No, ako bi se pojavio kralj, car, vlastodržac, predsjednik i slično koji bi zabranili obdržavanje jevrejskog zakona u potpunosti - ili samo pojedinih njegovih dijelova - s namjerom da ih u potpunosti stave van snage - tada, dužnost je svakog Jevrejina, bez obzira na to da li se radnja odvija u osami - ili u prisustvu drugih Jevreja, da sigurnu smrt pretpostavi obesvećenju božanskog imena. Osim pomenutih slučajeva pojedinačnog ili opšteg šikaniranja i omalovažavanja zakona postoje i tri zapovijesti koje je Tora, zbog njihove neobične važnosti, izdvojila između ostalih šest stotina i trinaest, naloživši da čovjek radije umre - nego da ih prekrši, bez obzira na to da li nasilnik zahtijeva kršenje zapovijesti vlastitog užitka ili šikaniranja radi – te bez obzira na pitanje da li se radi o pojedinačnom slučaju - ili o opštoj hajci na jevrejski Zakon. U slučaju ove tri zapovijesti, kao i u slučaju pojedinačnog šikaniranja u prisustvu zajednice (ili opšteg progona) važi pomenuto pravilo: “je(h)areg ve-bal jaavor” - “bolje biti ubijen nego prekršiti”. Tri zabrane u slučaju kojih je bolje izgubiti život nego li ih prekršiti su: 1. avoda zara - u doslovnom prevodu strana služba = svaka vrsta bogosluženja koja nije izričito propisana Savezom - bez obzira na to da li se radi o služenju stranim “bogovima” posredstvom službi koje je zapovjedio Bog, o službi Bogu posredstvom službi koje su “zapovjedili” strani “bogovi” - ili o službi stranim “bogovima” na način na koji su oni to i “zapovjedili”. 2. šefihuth damim - prolivanje krvi. 3. giluj arajot – zabranjeni seksualni odnosi.
 
pizmonpizmon (hebr.) – pjesma kojom se veliča Bog ili podstiče na obdržavanje Njegovih zapovijesti koja se (za razliku od pijuta) izvodi na kućnim svečanostima. (množina: pizmonim)
 
PurimPurim (hebr.) – doslovno: ždrijebovi = Praznik kojim se slavi spasenje Jevreja iz ruku mido-persijskog velikog vezira (H)amana koji je od kralja Ahašveroša ishodovao dekret o uništenju cjelokupnog Jevrejstva imperije. Ovaj praznik u samom gradu Šušanu i u onim izraelskim gradovima koji su bili utvrđeni u vrijeme Jehošue ben Nuna slavi se četrnaestog - a u ostatku svijeta petnaestog Adara. Priča o Purimu sadržana je u biblijskoj Knjizi o Esteri. Događaj se zbio se za vrijeme vladavine kralja Ahašveroša (485 - 464 godine p. n. e.), i opisan je u biblijskoj Knjizi o Ester. Na ovaj dan zabranjeno je postiti ili držati posmrtno slovo. Svaki Jevrejin dužan da na Purim ispuniti četiri sljedeći zapovijesti: 1. Kerijat (h)a-Megila 2. Mišloah manot iš le-re(h)u 3. Matanot la-evjonim 4. Seudat Purim - praznični objed. I z r a z i k o j i m a s e č e s t i t a p r a z n i k : Kod Sefarda: Purim lesimha! Purim na radost! Odgovor: Purim lesimha! Purim na radost! Ili na Ladinu: Buen Purim! Dobar (Sretan) Purim! Na šta se odgovara sa: BUEN PURIM! Dobar (Sretan) Praznik! Kod Aškenaza: PURIM SAMEAH! Radostan (sretan) Purim! Odgovor: Purim Sameah! Radostan (sretan) Purim!
 
Purim di Sarajvidi: Hag (h)a-Asirim
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday208
mod_vvisit_counterYesterday456
mod_vvisit_counterThis week4686
mod_vvisit_counterThis month14464
mod_vvisit_counterAll2238929

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2017 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina