9 Kislev 5781

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


K
There are 20 entries in the glossary.
Pages: «1 2
Term Definition
kearakeara (hebr.) - doslovno: činija, u Dijaspori se termin obično odnosi na činiju koja se stavlja na pashalni sto i na koju se stavljaju beskvasni hljebovi, gorke trave, krilce (ili plećka), jaje, celer i al-haroset. (množina: kearot)
 
KehillaZajednica je odgoroi-na za sinagogu, groblje, pogrebna društva, dobrotvorna društva i mnoge druge javne institucije. Zajednica podržava i prati svoje članove od rođenja do smrti. Neke zajednice imaju rodilišta za jevrejske žene; mnoge imaju i dječje vrtiće i jevrejske škole za djecu. Usluge zajednice razvile su se tijekom godina pa zgrade zajednica često sadrže i plesne dvorane za praznicne zabave, bar micve i druge tradicionalne proslave. Zajednice omogućuju Jevrejima da održavaju svoj jedinstveni identitet kao manjine koje ne žive u jevrejskoj državi.
 
kerijakerija (hebr.) – obredno cijepanje odjeće u znak žalosti. Kerija se obavlja stojeći zato što žalost i nesreću treba primiti uspravno. Na uspravno držanje u trenucima lične tragedije upućuje i Biblija - kada je čuo za smrt članova svoje porodice Jov je ustao i pocijepao svoju odjeću. Kerija se obično vrši u kapeli ili na groblju, kod kovčega, prije sahrane. U slučaju smrti oca ili majke odjeća se cijepa sa lijeve strane prema srcu - a u slučaju smrti drugih srodnika sa desne strane. U znak žalosti za ocem ili majkom odjeća se cijepa rukom – dok se u slučaju drugih srodnika odjeća cijepa nožićem, odozgo prema dole, u dužini od jednog pedlja. Cijepanje odjeće rukom se obavlja teže - pa su rabini smatrali da takvo cijepanje odražava muku bol i tugu koje ožalošćeni osjeća, pomažući mu da ih ispolji i iskaže. I djeca ispod trinaest godina obavljaju kerija. Ako vijest o smrti brata ili sestre stigne posle trideset dana, kerija se ne vrši, osim u slučaju oca i majke za koje se kerija vrši uvijek, bez obzira kada stigne vijest o smrti. (množina: kerijot)
 
KerijatKerijat (h)a-Megila (hebr.) = čitanje Megilat Ester (Svitka o Ester). Kolika je važnost data čitanju Megila vidi se iz toga što Talmud nalaže prekidanje službe u jerusalimskom Hramu kako bi svi mogli da čuju čitanje Megila. (H)alaha nalaže da čovjek treba prekinuti učenje Tore ili vršenje bilo koje druge biblijske zapovijesti kako bi odslušao čitanje Megila. Jedini izuzetak je zapovijest o sahranjivanju. Ukoliko nema nikoga ko bi obavio pogreb, svaki Jevrejin dužan je prvo sahraniti preminulog - pa tek potom čuti čitanje Megila.
 
Kerijat (h)a-ToraKerijat (h)a-Tora (hebr.) = javno čitanje Tore prilikom skupnog bogosluženja koje se Ponedeljkom, četvrtkom, subotom, praznikom, polupraznikom, na Roš Hodeš i na postove, vrši iza šahrita - a subotom, praznikom, na Jom (h)a-Kipurim i postove i prije minha. Na jutarnjoj Kerijat (h)a-Tora na Šabat ima sedam alijot, na Jom (h)a-Kipurim šest, na praznik pet, na Roš Hodeš i polupraznik četiri – a Ponedeljkom i Četvrtkom, na postove kao i na Hanuka i Purim – tri. Na popodnevnoj Kerijat (h)a-Tora uvijek čitaju samo trojica. Za javno čitanje Tore neophodan je minjan.
 
Kerijat ŠemaKerijat Šema (hebr.) = kazivanje (recitovanje) odjeljka “Šema Jisrael” (“Čuj Izraele”). U V Knjizi Mojsijevoj, 6:4-9, u odjeljku nazvanom po riječima kojima i počinje "Šema Jisrael" – “Čuj Izraele” stoji napisano: "Neka ove riječi koje ti ja danas zapovijedam budu u srcu tvom... govori ih kad liježeš i kad ustaješ". U istoj knjizi, 11:13-21, u odjeljku koji počinje riječima "Ve(h)aja im šamoa tišmeu" - "I biće ako budete slušali" naloženo je: "I složite ove riječi moje u srce svoje... i učite sinove svoje da njima govore kad sjediš u kući svojoj i kad ideš putem, kad liježeš i kad ustaješ". Navedeni stihovi predstavljaju božansku zapovijed o svakodnevnom dvokratnom izgovaranju odjeljaka u kojima su sadržane. - Prema tome, pozitivna je biblijska zapovijed izgovarati pomenute stavke dva puta dnevno - a iskaz "kad liježeš i kad ustaješ" treba se shvatiti kao aluziju na vrijeme u kome se micva treba izvršiti. U V Knjizi Mojsijevoj 16:3 stoji: "...Ne bi li se spomenuo svog izlaska iz zemlje misirske u sve dane života svojega". Mudraci Talmuda su i ovaj stih shvatili su kao praktično uputstvo koje obavezuje na spominjanje (svako mjesto gdje se u Tori glagol spominjati pojavljuje u imperativu rabini su tumačili kao uputu da se određena stvar obilježi riječima) Izlaska iz Misira ujutru i uveče. Kako, dakle, postoji pozitivna biblijska zapovijest da se svakodnevno spominje Izlazak iz Misira - logično rješenje bilo je da se, ionako već zapovjeđenom izgovaranju stavaka "Šema Jisrael" i "Ve(h)aja im šamoa", doda i stavak koji govorio o Izlasku iz Misira. Radi potrebe jednoobraznosti vjerske praksem, San(h)edrin nije smatrao za uputno da odabir stiha kojim bi se izašlo iz obaveze spominjanja Izlaska prepusti svakom pojedincu ponaosob - nego je odredio da se biblijska zapovijed ima izršiti upravo čitanjem odjeljka koji sadrži uputu o obavezi stavljanja resa na uglove odjeće (IV Knjiga Mojsijeva 15:37-41), koji, osim zapovjeđenog spominjanja Izlaska, opominje i na obdržavanje svih Božijih zapovjedi. Sve u svemu, pozitivna je biblijska zapovijed da svaki pojedinac u Izraelu, ujutru i uveče, izrecituje pomenuta tri odjeljka. Rabini su, radi postizanja koncentracije, kao i davanja posebnog statusa pomenutim biblijskim tekstovima propisali uvodne i zaključne blagoslove koji se imaju kazati prije izgovaranja večernjeg i jutarnjeg Šema. - I to prije Šema, i ujutru i uveče, po dva blagoslova - a iza Šema - ujutru jedan, a uveče dva blagoslova. Budući da se radi o pozitivnoj biblijskoj zapovjedi kojoj je samim biblijskim iskazom određeno vrijeme (micvat ase še(h)a-zeman gerama) - to su žene oslobođene obaveze govorenja Šema. U slučaju da žena odluči da, unatoč činjenici da nije dužna izgovarati "Kerijat Šema", ipak, istu izgovori - dozvoljenon joj je da kaže biblijske odjeljke - ali ne i rabinske blagoslove prije i poslije njih. Mnogi misle da odjeljak "Šema Jisrael" treba biti shvaćen kao molitva. Mudraci Izraela, međutim termin molitva (ne baš najsretniji i najspretniji prevod daleko slojevitijeg i značenjima bremenitijeg hebrejskog termina tefila, čiji je korijen PLL = učiniti krivično djelo - po čemu se riječ molitva, tefila, bivši izvedena iz konjugacije (h)itpael koja odgovara našem refleksivu - zapravo treba shvatiti kao "pravdanje") koriste isključivo kad govore o svenarodnoj dnevnoj molitvi koja je uvedena umjesto žrtve. Lične molbe ne nazivaju se tefila - nego, radije, bakaša (molba), tehina (umoljavanje) i slično. “Šema Jisrael”, međutim, naziva se zasebnim imenom "Kerijat Šema" ("Govorenje Šema"). Razlog je jednostavan, Šema nije molitva ili molbu upućenu Bogu (sudeći po njenim prvim riječima - Jevrejin se njome ionako obraća sebi - Šema Jisrael = Čuj Izraelu) – nego, radije, kao obnavljanje Saveza s Bogom u kome pojedinac, ujutru i uveče, navodi obaveze svake od strana.
 
kevod (h)a-metkevod (h)a-met (hebr.) = čast pokojnika, naziv za skup propisa koji određuju kako se ima postupati sa tijelom pokojnika. Običaj je da se tijelo pokojnika ne ostavlja samo. Ono se čuva kako danju tako noću, praznikom i subotom kao i radnim danom. Budući da se ovaj čin smatra vjerskom dužnošću, oni koji se bave ovom micva oslobođeni su svih drugih vjerskih dužnosti.
 
kevurakevura (hebr.) = sahrana. Po učenju Tore čak i zločinac osuđen na smrt ima pravo na sahranu. Po (H)alaha sahrana se obavlja u najkraćem mogućem roku – po mogućnosti u roku od 24 časa. Smatra se da je odlaganje izraz nemara prema pokojniku i predstavlja kako skrnavljenje pokojnikove časti – tako i vrijeđanje Boga – jer čovjek je stvoren po Božjem obličju. Ako, međutim, upravo iskazivanje počasti pokojniku zahtijeva odlaganje, recimo u cilju da se okupe potomci koji žive u različitim gradovima i slično – onda se odlaganje smatra opravdanim i dozvoljenim. (množina: kevurot)
 
kiduškiduš (hebr.) – doslovno: posvećenje = kratka liturgijska formula koja se sastoji od blagoslova nad vinom i blagoslova nad ulazećim Šabatom ili praznikom (vidi: Jom-Tov) kojom počinje subotnja praznička večera. Pozitivna je biblijska zapovijed posvetiti Šabat riječima - jer je rečeno: "Spomeni se dana subotnjeg da ga posvetiš". Šabat treba spomenuti pri njegovom ulasku i pri njegovom izlasku. Pri ulasku kidušem - a pri izlasku (h)avdalom. Pravilo je da se subotnji kiduš kaže u noći sa Petka na Subotu - ali ako ga neko nije rekao tada, greškom ili namjerno, onda ga treba kazati bilo kad u toku Šabata. Nakon ulaska Šabata (dakle nakon zalaska sunca u Petak) zabranjeno je jesti ili piti vino dok se ne kaže kiduš. Isto tako, po Izlasku Šabata (dakle po izlasku triju zvijezda u Subotu uveče) zabranjeno je početi jesti, piti, obavljati posao - ili okusiti bilo šta dok se ne kaže (h)avdala. Vodu je, međutim, dozvoljeno piti. Ako je neko zaboravio - ili namjerno prekršio zabranu - te jeo ili pio prije kiduša ili prije (h)avdala - tada neka kaže kiduš nakon što jede. Rabinska je zapovijed da se kiduš i (h)avdala govore nad vinom. Prvo se blagosilja vino - pa se potom izgovara kiduš - a ruke se ne peru prije – nego poslije kiduša, a prije uživanja hljeba. Za kiduš se uzima čaša koja može prihvatititi 1.4 dl ili više. Čaša se onda obriše s unutrašnje - a sapere s vanjske strane. Potom se ista napuni vinom - i držeći je u desnoj ruci, odignutom od zemlje jedan 8 cm ili više, bez da je pridržava lijevom rukom, (domaćin) izgovara blagoslov za vino i potom kiduš. Potom onaj koji je izgovorio kiduš za sviju ispija veći gutljaj - te daje i prisutnima vina. Nakon ovoga peru se ruke, izgovara se blagoslov nad hljebom i jede. Kiduš se ne izgovara osim na mjestu obroka. – Dakle, ne može se reći kiduš u jednoj kući - a objedovati u drugoj. - No, ako je neko kazao kiduš u jednom uglu kuće - on može objedovati u drugom uglu iste kuće. Zašto se onda izgovara kiduš u sinagogi? Radi gostiju koji tamo jedu i piju. Onaj koji više voli hljeb nego vino, ili onaj ko nema vina - pere ruke potom izgovara blagoslov nad hljebom, kiduš - i poslije toga razlama hljeb i jede. Za razliku od kiduša, (h)avdala se ne može napraviti nad hljebom - nego samo nad vinom.
 
košervidi: kašer
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday27
mod_vvisit_counterYesterday705
mod_vvisit_counterThis week1585
mod_vvisit_counterThis month19164
mod_vvisit_counterAll2753633

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina