Glossary |
Terms that are on use on this site.
|
|
You can always search for entries (regexp permitted). |
|
|
|
| K |
| There are 20 entries in the glossary. |
| Pages: 1 2 » |
| kadiš | kadiš (aramejski) = Kratka liturgijska formula na aramejskom jeziku za koju se vjeruje da je nastala u ranom gaonskom periodu. Čini se da je izvorna funkcija kadiša bila obezbijediti, putem liturgijske norme, da autoritet čelnika vavilonskih ješiva (hebr. geonim) bude priznat i prihvaćen od strane svih jevrejskih zajednica. Naime, otkako je u Vavilonu prestao postojati Veliki Sud, svjetsko Jevrejstvo prihvatalo je liturgijske norme prenošene ili uspostavljene od strane vavilonskih geonim kao mjerodavne, iako u mnogim centrima već više nisu smatrali da gaonski sud ima viši status (što su geonim po svaku cijenu nastojali obezbijediti) od bilo kog drugog rabinskog suda. Uvođenjem obaveze izgovaranja liturgijske formule u kojoj se veliča Božije ime (“Jitgadal vejitkadaš šeme raba bealma divera hirute, vejamlih malhute, vejacmah purkane...” –“Neka se veliča i neka se sveti Ime veliko u svijetu koji je stvorio po svojoj volji, i neka se zacari Carstvo Njegovo, i neka procvjeta spasenje Njegovo...”) i zaziva skori dolazak Mesije uz naizgled nevino spominjanje gaona koji je u tom trenutku stajao na čelu vodeće vavilonske ješive (“behajehon uvjomehon - uvhaje derav ... gaon” – “za života vaših i u dane vaše - te za života Rava gaona”) htjelo se postići da sav Izrael spominje geonim u svakom bogosluženju – što je trebao biti prvi korak u prihvatanju njihovog autoriteta.
Ovaj izvorni kratki kadiš izgovarao se prije i poslije večernje i popodnevne amida, prije večernje i jutarnje Kerijat Šema i poslije jutarnje amida.
U srednjem vijeku uvriježio se običaj da se kadišu koji dolazi iza amida (večernje, jutarnje ili popodnevne) doda odjeljak u kome se moli da upravo prinesena molitva bude prihvaćena. Ovaj kadiš naziva se kadiš titkabal, dok se prije večernje i popodnevne amida, te prije večernje i jutarnje Kerijat Šema još uvijek izgovara samo kratki kadiš koji se još naziva i haci kadiš.
|
| | |
| kadiš derabanan | kadiš derabanan (aramejski) – “rabinski kadiš” = kadiš koji se izgovara nakon zajedničkog učenja. Opšte-rasprostranjeni običaj je da se iza svakog javnog bogosluženja iza kadiš titkabal pročita neki psalam ili pojedini odjeljci Mišne – iza čega se govori kadiš derabanan. kadiš derabanan se govori i na kraju limuda. |
| | |
| kadiš jetom | kadiš jetom (aramejski) – “kadiš žalobnika” = kadiš koji neposredno nakon sahrane izgovara jedan od sinova ili unuka – a ako takvih nema onda bilo ko drugi.
Kadiš je izvorno predstavljao kratku liturgijsku formulu na aramejskom jeziku koja tek u 13. vijeku, u vrijeme krstaških pogroma, kadiš postaje i molitva ožalošćenih.
Suština kadiša je izjava vjernosti Bogu i prihvatanje njegovog suda, u skladu sa načelom da je čovjek dužan da oda hvalu i za nesreću koja ga zadesi, kao što odaje zahvalnost i za dobro. Sin pokojnika recituje glasno: “Jitgadal vejitkadaš šeme raba” (“Neka se uveliča i posveti Njegovo ime”).
Kadiš se recituje stojeći, tri puta dnevno u toku jedanaest mjeseci u godini žalosti, kao i na godišnjicu smrti, i to samo ako ima minjana.
|
| | |
| kadiš titkabal | kadiš titkabal (aramejski) – “Kadiš neka bi bila prihvaćena naša molitva” = kadiš koji se izgovara poslije svake tefila. |
| | |
| kala | kala (hebr.) = mlada, nevjesta.
(množina: kalot)
|
| | |
| kalendar | kalendar - vidi: luah (h)a-šana |
| | |
| kantor | kantor = predmolitelj, predvodnik sinagogalnog bogosluženja, hazan. |
| | |
| karpas | karpas (hebr.) = celer, neophodan sastojak na seder večeri. Kao i maror, karpas podsjeća na gorak život naših otaca u egipatskom ropstvu.
Karpas se jede na samom početku večere, ne bi li se djeca podstakla da postavljaju pitanja.
Prije uživanja karpasa peru se ruke i izgovara se blagoslov “al netilat jadajim”. Prije uživanja celer izgovara se sljedeći blagoslov:
“Baruh Ata, Adonaj, Elo(h)enu, Meleh (h)a-olam, bore peri (h)a-adama."
“Blagosloven Ti Gospode Bože naš Kralju svijeta koji tvoriš plodove zemlje.”
|
| | |
| kašer | kašer (hebr.) = obredno podoban. |
| | |
| kašerut | kašerut [ili kašrut] (hebr.) – doslovno: obredna podobnost, odnosi se, takođe, na propise o ishrani. Na primjer na propise o čistim i nečistim životinjama, o razdvajanju mesnog i mliječnog, o pripremanju i skladištenju vina, o uklanjanju krvi i zabranjenih masnoća iz mesa i slično. |
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
