13 Adar I 5779

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


All
There are 211 entries in the glossary.
Pages: «1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 »
Term Definition
Hamišošividi: Hamiša Asar bi-Švat
 
HanukaHanuka (hebr.) = osmodnevni praznik kojim se slavi pobjeda Makabejskih ustanika nad helenskim osvajačem, kvislinškom marionetskom vladom koju je postavio u Judeji i helenističkim pokretom koji je podržavao okupaciju i helenizaciju Judeje. Seleukidski vladar Antiohus Epifanes IV je carskim dekretom zabranio obdržavanje Tore u Judeji. Pod prijetnjom smrtne kazne bilo je zabranjeno obrezivati djecu, svetkovati subotu ili se uzdržavati od nečiste hrane. Po Antiohovom naređenju Hram je oskrnavljen prinošenjem svinje na žrtveniku, prinošenje žrtava Bogu Izraela obustavljeno – a umjesto toga uvedeno obavezno prisustvovanje prinošenju nečistih životinja na žrtvu helenskim bogovima po svim gradovima Judeje. One koji bi odbili da jedu idolske žrtve – okupacione vlasti bi pobile. Antiohove odredbe prisilile su i najumjerenije među Judejcima da pruže oružani otpor helenskim okupatorima. Na jednom od obaveznih javnih uživanja idolskih žrtava Matatja(h)u ben Johanan ha-Ko(h)en je ubio jednog od onih koji su se povinovali dekretu pozvavši cijeli narod na sveti rat protiv helenista. Od tada pa nadalje, Matatja(h)u - a potom i njegovi sinovi (od kojih je najpoznatiji Juda Makabi) bili su neprikosnovene vođe ustanka koji je doveo do postepenog oslobađanja Judeje iz helenskog jarma. Bitke makabejskih ustanika opisane su u četiri vankanonske knjige koje se i zovu knjige o Makabejcima. Nakon četvrte bitke sa helenskom vojskom Makabejci su uspjeli osloboditi Hram u kome su ponovno uspostavili Božju službu. Kao uspomena na ponovno osvećenje Hrama i uspostavljanje službe ustanovljen je osmodnevni praznik (25. Kislev - 2. Tevet) Hanuka. U toku svih osam dana Hanuke uveče se pale hanuka-svjećice (vidi: hanukija), a na jutarnjem bogosluženju iznosi se Sefer Tora i čitaju se kraj šestog i sedmo poglavlje iz IV Knjige Mojsijeve (sedmo poglavlje govori o posvećenju žrtvenika u Šatoru od sastanka):

prvog dana 6:22 – 7:17,
drugog dana 7:18 – 7:23,
treći dan 7:24 – 7:29,
četvrti dan 7:30 – 35,
peti dan 7:36 – 41,
šesti dan 7:42 – 47,
sedmi dan 7:48 – 53,
osmi dan 7:54 –89.


Izrazi kojima se čestita Hanuka :

Hanuka lesimha! Hanuka na radost!

Zeman urim lesimha! Vrijeme svjećica na radost!

Ili na Ladinu: Hanuka alegre! Radosna (Sretna) Hanuka!
 
hanukat (h)a-bajithanukat (h)a-bajit (hebr.) = svečanost povodom ulaska u novu kuću ili stan. Kako postoji obaveza pričvršćavanja mezuze na dovratke svih jevrejskih domova, u narodu se oko stavljanja mezuze na vrata novog doma razvio se jednostavan obred čiji je osnovni cilj sakralizacija prostora u kome se živi zajedničkim izgovaranjem biblijskih psalama. Obred ima i socijalnu funkciju, na hanukat (h)a-bajit dolaze rodbina i prijatelji koji učestvuju u radosti i pružaju moralnu i finansijsku podršku. Biblijska zapovijed o oslobađanju od vojne obaveze onih koji su netom izgradili novi dom ukazuje na značaj koji sam 20:5 piše: “Onda će se vojskovođe obratiti svojim četama sljedećim riječima: ‘Da li je iko od vas sagradio novu kuću – a nije počeo sjedjeti u njoj? Neka se taj vrati svojoj kući da ne bi poginuo u bici i ostavio svoju kuću drugom da je posveti’.” Tora spominje još dvije situacije radi kojih se čovjek oslobađa vojne dužnosti: ako mora njegovati svoj novi vinograd ili ako svoju novu ženu još nije doveo kući. O stavljanju mezuze, koje je pozitivna biblijska zapovijed postoje brojni detaljni propisi. “Obred” hanukat (h)a-bajit, međutim, prije spada u jevrejski folklor nego li u jevrejsko pravo. – Stoga i ne postoje precizni i detaljni propisi o vođenju istog. Tokom pričvršćivanja mezuze izgovara se propisani blagoslov: “Baruh Ata Adonaj, Elo(h)enu Meleh (h)a-olam, ašer kidešanu bemicvotav, vecivanu likboa mezuza.” “Blagosloven si Ti, Gospode Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovijedima, i zapovjedio nam da pričvrstimo mezuzu.” Sve ostalo vezano za ovu svečanost, prepušta se svakoj porodici ponaosob.
 
hanukijahanukija (hebr.) = svijećnjak koji se koristi za paljenje hanuka svjećica. Po izvornom propisu obaveza paljenja hanuka svijeće ispunjava se i paljenjem po jedne svijeće u toku svake od osam večeri praznika. Po talmudskom diktumu oni koji žele dati poseban značaj ovoj micva svako veče praznika pale onoliko svijeća koliko ima ukućana. Talmud predviđa i dodatnu mogućnost iznimnog pridavanja značaja ovoj micva – paljenjem svijeća na sljedeći način: prve večeri praznika prema broju ukućana, druge večeri praznika dva puta toliko, treće večeri tri puta toliko - i tako dalje do osme večeri kada se pali osam puta onoliko svijeća koliko ima ukućana. U Španiji se razvio običaj da se bez obzira na broj ukućana u svakoj kući prve večeri pali jedna svijeća, druge večeri: dvije, treće: tri – i tako do osme kada se pali osam svijeća. Među aškenaskim Jevrejima razvio se običaj da svaki ukućanin pali prve večeri jednu svijeću, druge večeri: dvije, treće: tri – a osme osam svijeća. Kako se i po sefardskom i po aškenaskom običaju svake večeri dodaje po jedna svijeća (s tim što se kod Aškenaza to još množi s brojem ukućana) konstruisan je i poseban svijećnjak – hanukija - koji se obično sastoji od devet krakova. U devetom kraku pali se svake večeri dodatna svijeća – tzv. šamaš (poslužitelj). Običaj paljenja šamaša proizilazi iz činjenice da (H)alaha zabranjuje korištenje svjetlosti hanuka svjećica koje se pale da nas podsjećaju na pobjede Makabejaca – a ne za rasvjetu. Ukoliko je upaljen šamaš – čak i ako se neko zaboravi i počne čitati pored hanuka svjećica on svejedno nije prekršio halahičku zabranu – jer mu je za čitanje bilo dovoljno i svjetlo šamaša korištenje čijeg svjetla je dozvoljeno. (množina: hanukijot)
 
harosetslatka smjesa od mljevenih jabuka, badema, meda i rozina koja se jede u toku seder večere u cilju podsjećanja na blato od kog su pravljene opeke za gradnju faraonskih građevina, odnosno u cilju podsjećanja na ropski rad Sinova Izraela u Egiptu. Termin se često pojavljuje i bez određenog člana ‘al’.
 
hasid umot (h)a-olamhasid umot (h)a-olam (hebr.) = pravednik naroda svijeta. Po učenju Tore cjelokupno čovječanstvo je prije davanja Tore bilo obavezno na obdržavanje Sedam Zapovijedi za Sinove Noaha, prihvatanjem Tore Jevreji su se obavezali na obdržavanje 613 zapovijedi. Ostatak čovječanstva ostao je obavezan sa Sedam Zapovjedi za Sinove Noaha. Bilo koji pojedinac ili grupa mogu se pridružiti jevrejskom Ugovoru s Bogom preuzevši pojedinačno, pred rabinskim sudom, obavezo o obdržavanju svih propisa Tore, otad pa nadalje oni su punopravni članovi Saveza na koje se odnose svi propisi Tore, kao i sve privilegije koje proizilaze iz obdržavanja zapovijedi. U prvom i drugom vijeku nove ere širom grčko-rimskog svijeta bilo je preko milion ljudi različitog etničkog porijekla koji su stupili u Savez s Bogom prihvativši obavezu obdržavanja svih propisa Tore i postavši punopravnim pripadnicima naroda Tore. Poznati su i primjeri čitavih plemena i naroda koji se pridružili jevrejskom narodu – npr. Hazari ili izvjesna arapska plemena Saudije i Jemena pred-islamskog perioda. Za razliku od srednjevekovne hrišćanske crkve koja je smatrala da izvan crkve nema spasenja – Tora ne uči da čovjek koji želi imati udjela u budućem svijetu nužno mora postati Jevrejinom. Po učenju Tore bilo koja osoba koja obdržava Sedam Zapovijedi za Sinove Noaha iz ispravnog motiva (zato što je Bog po prvim prorocima zapovjedio njihovo obdržavanje – što je kasnije i neopozivo potvrdio Mojsijevim proroštvom) naziva se hasid umot (h)a-olam, pravednik naroda svijeta, i ima udjela u budućem svijetu. Osoba koja Sedam Zapovijedi za Sinove Noaha obdržava zato što joj se čine logičnim, uputnim ili moralnim ne smatra se pravednikom naroda svijeta – nego mudracem naroda svijeta (hebr. haham umot (h)a-olam) i na osnovu faktičkog obdržavanja Božijih zapovijedi ima pravo opstanka pred Bogom na ovom svijetu – ali zbog nepriznavnja božanskog porijekla zapovijedi (Mojsijevo proroštvo) nema udjela u svijetu koji dolazi. Posljednjih godina se termin hasid umot (h)a-olam koristi za označavanje onih koji su žrtvovali svoj život da bi spasili Jevreje od nacističkih progona. (množina: haside umot (h)a-olam)
 
hatanhatan (hebr.) = mladoženja. (množina: hatanim)
 
havdala(h)avdala (hebr.) – doslovno: razdvajanje = liturgijska formula kojom se označava kraj Šabata i početak radne sedmice. (H)avdala se sastoji od četiri blagoslova: blagoslova nad vinom, besamim, svijećom i razlikovnošću svijeta. (množina: (h)avdalot)
 
hazanhazan (hebr.) – predmolitelj, predvodnik sinagogalnog bogosluženja – kantor. (množina: hazanim)
 
Haškava(H)aškava (hebr.) = liturgijski tekst koji se u posljednjim stoljećima uvriježio među sefardskim Jevrejima – a kojim se zaziva božanska milost nad preminulim članovima porodice. Običaj je da porodica koja u narednoj sedmici obilježava godišnjicu smrti nekog od preminulih članova nastoji da na Šabat pred anju kupiti alija na Sefer Tora kako bi neposredno po izlasku na Toru imali priliku kazati (H)aškava u minjanu. Kako se iza alijat mašlim, kao i iza alijat maftir čita haci kadiš – mnoge porodice nastoje kupiti upravo jednu od ove dvije alijot - kako bi mogli kazati (H)aškava i kadiš jedno za drugim. (H)aškava se govori i na kraju limuda, a može se reći i na groblju i bez minjana. (množina: (h)aškavot)
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday548
mod_vvisit_counterYesterday136
mod_vvisit_counterThis week548
mod_vvisit_counterThis month2775
mod_vvisit_counterAll2429915

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2019 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina