9 Kislev 5781

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


All
There are 211 entries in the glossary.
Pages: «1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 »
Term Definition
TanahTanah (hebr.) - Originalno hebrejsko ime za Bibliju. Hebrejsku Bibliju je u cjelini prihvatilo i Hrišćanstvo nazvavši je Starim Zavjetom i dodavši joj Novi Zavjet koji Jevreji ne smatraju bogo-nadahnutim. TaNaH je anagram triju hebrejskih riječi: Tora, Neviim (Proroci) i Ketuvim (Spisi). Ukoliko se uzme prvo slovo svake od tri pomenute riječi dobije se riječ TNK. Slovo kaf na kraju riječi postaje haf sofit (h) - a radi lakšeg čitanja dodaju se i dva samoglasnika ‘a’ – čime nastaje riječ Tanah. Prvi, hronološki najstariji, najsvetiji i najvažniji dio Tanaha je Tora (Zakon) ili Petoknjižje. Neviim (II dio Tanaha) se dijele na: Neviim Rišonim (Rane ili Prve proroke) i Neviim Aharonim (Pozne ili Kasne proroke). Podjela je, kao što se vidi iz samih naslova, hronološka. Ketuvim (III dio Tanaha) sadrže pet svitaka: Pjesmu nad pjesmama, Knjigu o Ruti, Plač Jeremijin, Knjigu Propovjednikoivu i Knjigu o Ester; djela mudronosne književnosti: Psalmi, Priče Solomonove i Knjiga o Jovu, proroštva: Knjiga Danielova i istorije: Ezra, Nehemija i Dnevnici I i II.
 
tefilatefila (hebr.) – skupno javno bogosluženje ili svakodnevna molitva pojedinca. Termin se najčešće odnosi na amida (stajanje ili ono što se govori stojeći) koja se često naziva i šemona esre (Osamnaestica) jer se sastoji od osamnaest blagoslova (u drugom vijeku nove ere dodat je i devetnaesti) i koja predstavlja okosnicu skupnog i pojedinačnog bogosluženja. San(h)edrin je u vrijeme vavilonskog ropstva propisao da se umjesto svakodnevnih žrtava u jerusalimskom Hramu (prinošenje kojih je s rušenjem Hrama postalo nemoguće) Osim dvokratnog recitovanja Šema pojedinac je u vrijeme biblijskog Izraela bio dužan obratiti se Tvorcu najmanje jedanput dnevno – vlastitim riječima. Što se, pak, nacionalnog bogosluženja tiče, prinošenje dviju svakodnevnih žrtava (večernje i popodnevne) u ime cijelog naroda predstavljalo je njegovu okosnicu. Budući da Tora zabranjuje prinošenje žrtava izvan Hrama Jevreji u vavilonskom ropstvu ostali su bez svenarodne žrtve. - Jedinog oblika nacionalnog bogosluženja. Žrtva (hebr. qorban od korijena K-R-V = blizu, približiti se) i molitva bile su u svijesti Izraelaca nerazdojivo isprepletene, a kako su još proroci isticali preimućstvo molitve nad žrtvom (uporedi: Isaija 1:12-16, Jeremija 7:23, I Knjiga Samuelova 15:22 i Psalam 50:7-14) odlučili su mudraci da molitvom popune prazninu koja je, razrušenjem prvog Hrama, nastala u nacionalnom bogosluženju. Kako u nacionalnom bogosluženju mora biti reda - to mudraci nisu prepustili formulaciju nacionalne molitvene žrtve svakom pojedincu ponaosob - nego je San(h)edrin formuliso molitvu koja se sastoji od osamnaest blagoslova koji predstavljaju rezime sveukupnih htijenja i stremljenja, nada i molbi cijelog jevrejskog naroda - i propisao da se ova molitva ima govoriti svaki dan dva puta, umjesto svenarodne žrtve koja se prinosila dva puta dnevno. Amida predstavlja narodno samo-ispitivanje i samo-usklađivanje sa opšte-obaveznim idealima i tradicijama. Ona je svenarodna žrtva - i zato i svenarodna obaveza. Stoga je uvedena praksa da nakon bezglasnog čitanja amida hazan još jedanputa, glasno, pročita cijeli tekst - ne bi li tako razriješio obaveze one koji hebrejskom jeziku nisu vični. Za vrijeme povratnog čitanja prisutni na svaki blagoslov odgovaraju sa Amen. Budući da nas sama Tora obavezuje da dva puta dnevno (nevezano za žrtveni sistem) recitujemo "Šema Jisrael" (ujutru i uveče) novo-propisana obaveza izgovaranja amida dodata je već postojećem obaveznom jutarnjem čitanju "Šema". - Tako je nastala jutarnja molitva - šahrit. Popodnevna molitva, minha, sadrži samo amida (budući da Tora ne nalaže recitovanje "Šema" popodne). (množina: tefilot)
 
tefilintefilin (hebr.) – molitveno remenje koje muškarci, tokom radnog dana, vezuju na mišicu slabije ruke (one kojom ne pišu) i na čelo. Načelno, ovo bi se remenje trebalo nositi tokom cijelog dana - ali kako se obaveza ispunjava i jednokratnim stavljanjem – danas ih većina Jevreja nosi samo za vrijeme jutarnje molitve.
 
tevateva (hebr.) = uzdignuti dio usred sinagoge sa koga se čita Sefer Tora i pred kojim stoji hazan u vrijeme javnog bogosluženja. – U aškenaskoj tradiciji uvreženiji je termin bima. (množina: tevot)
 
tevilatevila (hebr.) = obredno kupanje. Danas su obredno kupanje obavezne vršiti samo žene nakon sedam čistih dana po menstruaciji (nakon svake menstruacije) i oni koji stupaju u jevrejsku vjeru (jednokratno – nakon prihvatanja zapovijedi pred Bet Dinom, i nakon berit mila u slučaju da se radi o muškarcu). (množina: tevilot)
 
tešuvatešuva (hebr.) = pokajanje, povratak na život u skladu s Božijim zapovijedima. Kada govori o ljudskom ponašanju judaizam insistira da postoji i treći činilac koji utiče na ljudsko ponašanje pored nasljednog i onog stečenog. Činilac koji je mnogo iznad ova dva, a to je ljudska duša. Činjenica da ljudska duša posjeduje slobodnu volju objašnjava zašto od dva brata od istih roditelja koja su odgajana u istom okruženju jedan izraste u kriminalca a drugi u odgovornog čovjeka ponekad i sveca. Duša je ta koja daje čovjeku sposobnost da se pokaje. Kada govorimo o pokajanju, većina Jevreja ovaj pojam povezuje sa Velikim praznicima, desetodnevnim periodom od početka praznika Roš (h)a-Šana do Jom (h)a-Kipurim. Međutim, odlazak u sinagogu u tim danima, čak i kada je praćen iskrenim kajanjem, omogućava pokajniku da dobije oproštaj samo za grijehe koje je počinio protiv Boga. Talmud kaže: U dane pokajanja opraštaju se grijesi učinjeni protiv Boga, ali ne i grijesi protiv čovjeka, osim ako je izglađen sukob sa oštećenom stranom, ako je ona oprostila i zadovoljena je. Jevrejska tradicija uči da se pokajanje sastoji iz nekoliko nivoa: Grešnik mora da prepozna i shvati u čemu je pogriješio, osjeti iskreno pokajanje, ispravi štetu koju je nanio, smiri žrtvu kojoj je nanio bol i čvrsto odluči da se to više neće ponoviti. Jevrejski zakon daje, takođe, uputstva i uvrijeđenoj osobi. Ako onaj koji je sagriješio iskreno zatraži oproštaj, od žrtve se zahtijeva da taj oproštaj da - najkasnije posle trećeg zahtijeva. Uzdržavanje od davanja oproštaja smatra se okrutnim i po sebi predstavlja grijeh. Kada se govori o prekršajima protiv Boga postoji karakteristična jevrejska priča rabi Bunama iz Poljske koji je jednom pitao svoje učenike: “Kako možemo znati da nam je Bog oprostio grijeh ili prekršaj koji smo počinili.” Njegovi učenici su davali razne odgovore ali nijedan nije zadovoljio rabina. “Možemo znati”, rekao je rabin, po tome što taj prekršaj više nikad nismo ponovili.” Majmonides o pokajanju kaže: “Šta sačinjava potpuno kajanje? Kada onaj koji je suočen sa potpuno istom situacijom u kojoj je prethodni put sagriješio, i u njegovoj je moći da sagriješi opet a on to ne učini isključivo zato što se kaje zbog prvobitnog prekršaja, a ne zato što je slab ili preplašen da bi taj prekršaj ponovio. Ako je recimo čovjek imao odnos sa nekom ženom njemu zabranjenom, i opet se nađe u situaciji da je sam sa njom, i osjeća nesmanjenu količinu strasti ili ljubavi prema njoj i na istom su mjestu i pod istim okolnostima u kojima su prvobitno počinili grijeh, a on se ipak uzdrži i ne sagriješi, on je pravi pokajnik. ” (Mišne Tora, Zakoni o pokajanju)
 
ToraTora (hebr.) - doslovno: učenje, uputa = skupno ime za obje Tore – Pisanu i Usmenu.
 
Tora še-be-al peTora še-be-al pe (hebr.) = Usmena Tora, sveukup detaljnih objašnjenja propisa Pisane Tore
 
Tora šebihtavTora šebihtav (hebr.) = Pisana Tora, Pet Knjiga Mojsijevih.
 
TorahZapisani zakon Sefer Tore ili Tore sadrži Pet knjiga Mojsijevih i pisan je na pergamentu izrađenom od košer životinje. Pisac (Sofer Stam) pažljivo kopira tekst prema davnoj tradiciji koja određuje oblik slova, posebne ukrase koji se dodaju određenim slovima, veličinu slova i razmake između odlomaka. U Sefer Tori postoji otprilike 245 stupaca, a svaki stupac ima 42 retka. Niti jedno se slovo ne smije doticati, a čak i ako samo jedno slovo nedostaje ili je nejasno, Sefer Tora se neće koristiti dok se to ne ispravi.
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday36
mod_vvisit_counterYesterday705
mod_vvisit_counterThis week1594
mod_vvisit_counterThis month19173
mod_vvisit_counterAll2753642

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina