13 Adar I 5779

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


All
There are 211 entries in the glossary.
Pages: «1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 »
Term Definition
Seudat PurimSeudat Purim = purimski praznični objed u toku koga su punoljetni muškarci obavezni piti vino dok ne zadrijemaju. Ova zapovijest zasniva se na stihu 9:17 Knjige o Ester: “I praznovaše taj dan gosteći se i veseleći se”.
 
SidurSidur (hebr.) – molitvenik za radni dan i Šabat.

Jevrejski molitvenik. Jevreji se mole tri puta na dan te petkom navečer i subotom, jevrejskim danom odmora na koji se mole i posebne dodatne molitve. Sve se te molitve nalaze u siduru. Jevrejski molitvenik predstavlja jedinstvo Jevreja u cijelom svijetu koji su 2000 godina bili raštrkani po Europi, Americi, Africi i Aziji. Svi su Jevreji molili i još uvijek mole iz istog molitvenika – sidura. Biblija je izvor i inspiracija sidura.

 
sukasuka (hebr.) – koliba koja se gradi pored kuće u kojoj se jede i spava u toku praznika Sukot. Zidovi suka mogu biti napravljenmi od drveta, kartona, kamena ili cigli. Ono što je bitno je da suka ne smije biti pokrivena crijepom, lesonitom ili najlonom – nego granjem, drvenim letvama, trskom ili asurama - i to tako da se kroz iste može vidjeti nebo. Dozvoljeno je užinati izvan suka. U toku Sukota sav se život odvija u suka, a u pravu kuću ulazi se poslom i privremeno. Stoga se ćilimi, slike, vaze i drugi ukrasi prenose u suka. Na Šemini Aceret već se više ne sjedi u suka. (množina: sukot)
 
SukotSukot (hebr.) – doslovno: sjenice, Praznik Sjenica koji se slavi kao uspomena na izlazak iz Egipta i dugi put do Izraela kroz pustinju. Praznik Sjenica traje od petnaestog do dvadeset i drugog Tišrija. Dvadeset i trećeg Tišrija nastupa Šemini Aceret (Osmi zaključni dan) koji se smatra zasebnim praznikom. Kako se sedmodnevni period Sukota završava zasebnim praznikom bilo je nemoguće proširiti u dijaspori sam Sukot na osam dana. – Tako Sukot i u Izraelu i u dijaspori traje sedam dana – s tim što je u Izraelu samo prvi dan Sukota Jom Tov (zapovjedni praznik) – a ostalih šest dana su hol (h)a-moed (polupraznik); dok su u dijaspori prva dva dana praznika zapovjedni praznici – te tako u dijaspori polupraznici traju samo pet dana. Šemini Aceret svetkuje se u Izraelu jedan – a u dijaspori dva dana.

U toku svih sedam dana Sukota svi su punoljetni muškarci obavezni spavati i blagovati obroke u suka, izvan suka smije se samo užinati ili piti.

I z r a z i k o j i m a s e č e s t i t a p r a z n i k :
Kod Sefarda:
Napomena: Prevod je naveden samo u cilju razumijevanja izraza čestitanja. Ipak, budući da u prevodu na naš jezik ovaj izraz čestitanja zvuči vrlo rogobatno i arhaično – preporučuje se da korištenje izvornog hebrejskog teksta bez prevoda.
Moadim lesimha!
Neka bi vremena zakazana (za hodočašća) bila na radost!

Odgovor:
Hagim uzmanim lesason!
Neka bi dani žrtve i (zapovjeđena) razdoblja bila na radovanje!

Ili na Ladinu:

Buen Moed!
Dobar (Sretan) Praznik!

Na šta se odgovara sa:
Buen Moed! Anjus mučus!
Dobar (Sretan) Praznik! Mnogo godina!

Kod Aškenaza:

Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!

Odgovor:
Hag sameah!
Radostan (Sretan) Praznik!

Ili na Jidišu:

Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!

Odgovor:

Gut Jontef!
Dobar (Sretan) Praznik!
 
ta(h)arata(h)ara (čišćenje ili pranje): Naziv za ritualni obred pranja leša koji se obavlja prije sahrane. Zasniva se na biblijskom citatu “...tako odlazi kako je i došao” (Knjiga Propovjednikova 5:15). Pošto čovjeka kupaju kada se rodi, treba ga okupati i kada umre. Pranje po pravilu obavljaju članovi Hevra Kadiše, u zasebnoj kući ili prostoriji kapele na groblju. Rohacim (oni koji peru), odnose se prema tijelu sa najvećim poštovanjem. Za vrijeme pranja neprekidno gori svijeća. Obred pranja započinje polaganjem tijela na kameno ležište na koje je prostrt čaršaf. Topla voda se sipa na svaki dio tijela, počev od glave prema nogama. Kosa se pere i češlja a nokti čiste. Čaršaf služi za sušenje pojedinih dijelova tijela, tako da ruke ne dodiruju tijelo. Posle pranja tijelo se umota u čiste čaršafe, dobro osuši i zatim oblači u posmrtno odijelo.
 
taanittaanit (hebr.) = post. (množina: taanijot)
 
Taanit EsterTaanit Ester (hebr.) – Esterin post. Poludnevni post, koji traje od izlaska do zalaska sunca trinaestog Adara (dan pred PURIM). Potrebno je napomenuti da ovaj post nije naložen od strane San(h)edrina – nego predstavlja narodni običaj koji se ustalio u Dijaspori – a koji je inspirisan činjenicom da je sama kraljica Ester postila prije nego se obratila kralju tražeći milost za svoj progonjeni narod (Vidi: Knjiga o Ester 4:16).
 
tahrihimtahrihim (hebr.) = jednostavni bijeli čaršafi u kojima se pokopava svaki mrtvac bez obzira na njegovo imovinsko stanje. Među Sefardima je odomaćeniji Ladino ekvivalent hebrejskog termina - murtaža. U prošlosti pravili su se luksuzni pogrebi i šila skupocjena posmrtna odjeća kojom se odavala posljednja počast pokojniku. Veliki izdaci sahrana dovodili su siromašne porodice u težak položaj. Stoga je Raban Gamaliel, predsednik San(h)edrina, koji je živio koncem prvog i početkom drugog stoljeća n. e., naredio da se pokojnici sahranjuju u jednostavnim, platnenim odjelima. Narodni je običaj da se tahrihim prave iz najviše sedam - a najmanje tri dijela, te da se sašiju bez poruba, čvorova i džepova, sa širokim šavovima. Posmrtna odjeća nema džepova jer se imetak stečen na ovome svijetu ne može prenijeti u budući svijet, a najčešće je bijele boje - jer bijela boja simbolizuje čistotu. Oblačenje pokojnika u klasično odijelo smatra se paganskim običajem. Mnogi još za života pripremaju svoju posmrtnu odjeću. Običaj je da se pokojnik sahranjuje sa talitom koji je upotrebljavao za života.
 
talittalit (hebr.) – molitveni ogrtač.
 
TalmudTalmud (hebr.) – doslovno: učenje = sveukup sudskih i pojedinačnih rasprava o značenju propisa Usmene, iskaza Pismene Tore i opsega rabinskih propisa, te presedana, legendi, i mudrih kaža koje su se razvile oko Mišne. Postoje dva Talmuda. Jedan, raniji, sažetiji i konkretniji – koji se razvio u rabinskim akademijama Izraela (konačno zapisan oko 350. godine n. e.) i koji se naziva Talmud Jerušalmi (Jerusalimski Talmud) – i drugi, znatno opsežniji i skloniji sholastici koji se razvio na rabinskim akademijama Vavilona (konačno zapisan sredinom petog vijeka n. e.), koji se naziva Talmud Bavli (Vavilonski Talmud).
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday533
mod_vvisit_counterYesterday136
mod_vvisit_counterThis week533
mod_vvisit_counterThis month2760
mod_vvisit_counterAll2429899

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2019 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina