Na teritorijama koje su 1918. godine ušle u sastav jugoslovenske države prisustvo pripadnika jevrejskog naroda se, na  osnovu izvesnih pokazatelja, odnosno ostataka materijalne kulture, može datirati na preko dve hiljade godina.

Stvaranjem jugoslovenske države 1918. godine, u njenim okvirima su se našli Jevreji iz Srbije, kao i oni iz ostalih južnoslovenskih zemalja koje su dotle bile u sastavu Austro-Ugarske. Medju njima su postojale znatne razlike po poreklu, jeziku, kulturi, tradicijama, pa i socijalnoj strukturi. Oko dve trećine Jevreja koji su naseljavali teritoriju Kraljevine Jugoslavije je bilo po poreklu iz istočnoevropskih i srednjoevropskih zemalja (Češka, Slovačka, Madjarska, Poljska, Austrija, Nemačka). Jedna trećina je pripadala Jevrejima koji su vodili poreklo iz Španije, Portugalije, Italije, Turske i ostalih balkanskih država. I Sefardi i Aškenazi su u svakodnevnom saobraćaju sa većinskim stanovništvom u potrebljavali jezik sredine, ali su u svojim domaćinstvima očuvali upotrebu ladina, odnosno jidiša.

Autor naučnog rada
Ivankovic dr Mladenka,
viši naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda

Cijelu publikaciju možete downloadovati iz naše download sekcije. 

Direktan link za download

 

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


All
There are 211 entries in the glossary.
Pages: «1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 »
Term Definition
kadiš jetomkadiš jetom (aramejski) – “kadiš žalobnika” = kadiš koji neposredno nakon sahrane izgovara jedan od sinova ili unuka – a ako takvih nema onda bilo ko drugi. Kadiš je izvorno predstavljao kratku liturgijsku formulu na aramejskom jeziku koja tek u 13. vijeku, u vrijeme krstaških pogroma, kadiš postaje i molitva ožalošćenih. Suština kadiša je izjava vjernosti Bogu i prihvatanje njegovog suda, u skladu sa načelom da je čovjek dužan da oda hvalu i za nesreću koja ga zadesi, kao što odaje zahvalnost i za dobro. Sin pokojnika recituje glasno: “Jitgadal vejitkadaš šeme raba” (“Neka se uveliča i posveti Njegovo ime”). Kadiš se recituje stojeći, tri puta dnevno u toku jedanaest mjeseci u godini žalosti, kao i na godišnjicu smrti, i to samo ako ima minjana.
 
kadiš titkabalkadiš titkabal (aramejski) – “Kadiš neka bi bila prihvaćena naša molitva” = kadiš koji se izgovara poslije svake tefila.
 
kalakala (hebr.) = mlada, nevjesta. (množina: kalot)
 
kalendarkalendar - vidi: luah (h)a-šana
 
kantorkantor = predmolitelj, predvodnik sinagogalnog bogosluženja, hazan.
 
karpaskarpas (hebr.) = celer, neophodan sastojak na seder večeri. Kao i maror, karpas podsjeća na gorak život naših otaca u egipatskom ropstvu. Karpas se jede na samom početku večere, ne bi li se djeca podstakla da postavljaju pitanja. Prije uživanja karpasa peru se ruke i izgovara se blagoslov “al netilat jadajim”. Prije uživanja celer izgovara se sljedeći blagoslov: “Baruh Ata, Adonaj, Elo(h)enu, Meleh (h)a-olam, bore peri (h)a-adama." “Blagosloven Ti Gospode Bože naš Kralju svijeta koji tvoriš plodove zemlje.”
 
kašerkašer (hebr.) = obredno podoban.
 
kašerutkašerut [ili kašrut] (hebr.) – doslovno: obredna podobnost, odnosi se, takođe, na propise o ishrani. Na primjer na propise o čistim i nečistim životinjama, o razdvajanju mesnog i mliječnog, o pripremanju i skladištenju vina, o uklanjanju krvi i zabranjenih masnoća iz mesa i slično.
 
kearakeara (hebr.) - doslovno: činija, u Dijaspori se termin obično odnosi na činiju koja se stavlja na pashalni sto i na koju se stavljaju beskvasni hljebovi, gorke trave, krilce (ili plećka), jaje, celer i al-haroset. (množina: kearot)
 
KehillaZajednica je odgoroi-na za sinagogu, groblje, pogrebna društva, dobrotvorna društva i mnoge druge javne institucije. Zajednica podržava i prati svoje članove od rođenja do smrti. Neke zajednice imaju rodilišta za jevrejske žene; mnoge imaju i dječje vrtiće i jevrejske škole za djecu. Usluge zajednice razvile su se tijekom godina pa zgrade zajednica često sadrže i plesne dvorane za praznicne zabave, bar micve i druge tradicionalne proslave. Zajednice omogućuju Jevrejima da održavaju svoj jedinstveni identitet kao manjine koje ne žive u jevrejskoj državi.
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Sanjin
Moj e-mail je: sanjin_033@yahoo.com
mod_vvisit_counterToday203
mod_vvisit_counterYesterday567
mod_vvisit_counterThis week770
mod_vvisit_counterThis month2876
mod_vvisit_counterAll189016

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






© 2009 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina