9 Kislev 5781

Izdvojeno

Joomla Featured Articles Module by DART Creations

Glossary
Terms that are on use on this site.
You can always search for entries (regexp permitted).

Begins with Contains Exactly matches

All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


All
There are 211 entries in the glossary.
Pages: «1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 »
Term Definition
JidišJidiš = jezik Jevreja Istočne i Srednje Evrope. Danas među lingvistima preovladava uvjerenje da se radi o slovenskom jeziku čiji je leksikon uglavnom njemački, uz mnoge slavizme, hebraizme i arameizme. Ranije se tvrdilo da se radi o visokom Njemačkom koji se kasnije, u narodnom govoru, vulgarizovao i žargonizovao, i kome su pridodate mnoge strane, ne-germanske riječi i konstrukcije. Činjenica da je sintaksa ovog jezika eminentno slovenska (iako još uvijek zbunjuje činjenica da je leksički fond jezika uglavnom njemačkog porijekla) navodi savremene istraživače da odbace staru i usvoje novu teoriju. Danas se u Americi Jidiš proučava na katedri za slavistiku a ne na katedri za njemački jezik i književnost.
 
JizkorJizkor - “Sjeti se (Bože)”, početne riječi liturgijskog teksta koji se u posljednjim stoljećima uvriježio među aškenaskim Jevrejima – a kojim se zaziva božanska milost nad preminulim članovima porodice (vidi takođe: “El male rahamim”). Među sefardskim Jevrejima nastao je u istu svrhu liturgijski tekst koji se zove (H)aškava.
 
Jom (h)-Šoavidi: Jom (h)-Šoa ve(h)a-Gevura
 
Jom (h)-Šoa ve(h)a-GevuraJom (h)-Šoa ve(h)a-Gevura (hebr.) = Dan (sjećanja na žrtve) Holokausta i (dan) herojstva. Odlukom da se za Dan sjećanja na žrtve Holokausta proglasi upravo 27. Dan mjeseca Nisana na koji je, 1943. godine, otpočeo ustanak u Varšavskom getu kao da se htjelo dati smisla smrti šest miliona Jevreja. Odabirom upravo ovog dana kao da se htjelo reći da je iz Holokausta, ako ništa, izvučena pouka da narod ne smije biti pasivni posmatrač vlatite istorije. Ustankom u Varšavskom getu Jevreji su se trgli iz viševjekovne pasivnosti i ponovo stupili na istorijsku scenu.
 
Jom (h)a-KipurimJom (h)a-Kipurim (hebr.) – doslovno: Dan od pomirenja, deseti dan mjeseca Tišrija, najstrožiji post, dan priznanja svih propusta, grijehova i bezakonja.

Jom (h)a-Kipurim je dan pokajanja za sviju: za pojedinca i za zajednicu – i predstavlja završetak procesa oprosta i pomirbe Izraelu. - Stoga, svi su dužni pokajati se i priznati vlastite grijehe na Jom (h)a-Kipurim. Micva jom (h)a-kipurimskog priznanja grijehova (heb: viduj) počinje već u poslijepodne dana koji prethodi Jom (h)a-Kipurimu – i to prije jela – da se čovjek ne bi zagrcnuo i udavio u toku posljednjeg objeda pred post (te umro nepokajan). Unatoč činjenici da je neko priznao svoje grijehe uoči Jom (h)a-Kipurima prije obroka – svejedno dužan je ponoviti svoje priznanje na Jom (h)a-Kipurim – i to na večernjoj, jutarnjoj, dodatnoj, popodnevnoj i zaključnoj molitvi. Pojedinci padaju na lice i na večernjoj molitvi tokom svih dana u godini – na Jom (h)a-Kipurim svi padaju na lice u svim molitvama – jer se radi o danu pokajnica, molbi i posta. Prilikom viduja neophodno je tačno i iscrpno definisati grijeh. Svako ko u ovoj stvari pretjeruje dostojan je pohvale. Pokajanje se sastoji u tome da grješnik ostavi svoj grijeh, da ga ukloni iz svojih misli – i da odluči u svom srcu da ga više neće počiniti. Nije dovoljno pokajati se u srcu – nego je potrebno verbalno iskazati opredjeljenje o ne vraćanju na dotični grijeh – npr: “Posramih se i postidjeh se dijela svojih – i nikad se više neću vratiti na njih”. Na Jom (h)a-Kipurim zabranjeno je čak i obredno pranje ruku prije “Kerijat Šema” (recitovanja biblijskog odjeljka “Čuj Izraele” sa uvodnim i zaključnim blagoslovima) ili molitve – kao što se inače čini tokom godine – nego se ruke očiste nasuho i potom se moli. Ko bi bio onečišćen izmetom ili blatom može očistiti mjesto prljavštine bez straha.

Č e s t i t a n j e J o m (h) a – K i p u r i m –a :
Kod Sefarda:

Izraz kojim se čestita muškarcu: Tizke lešanim rabot! Neka bi bio pomilovan na mnogo godina!

Odgovor: Tizke ve-tihje letaarih jamim! Neka bi bio pomilovan i neka bi doživio duljinu dana!

Izraz kojim se čestita ženi: Tizki lešanim rabot! Neka bi bila pomilovana na mnogo godina!

Izraz kojim se čestita skupu: Tizku lešanim rabot! Neka biste bili pomilovani na mnogo godina!

Kod Aškenaza:

Gmar hatima tova! Dobar svršetak pečaćenja!

Na šta se odgovara sa: Gmar hatima tova! Dobar svršetak pečaćenja!
 
Jom Kipurvidi: Jom (h)a-Kipurim
 
Jom-TovJom-Tov (hebr.) = zapovjedni praznik, skupno ime za šest Tora praznika (Prvi dan Pesaha, Sedmi dan Pesaha, Prvi dan Sukota, Osmi dan Sukota, Šavuot i Dan Trubni – odn. Roš (h)a-šana) na koje je zabranjeno obavljanje bilo kakvog posla.
 
JontefJontef (Jidiš) - jidišizirani hebraizam Jom-Tov = praznik.
 
kadiškadiš (aramejski) = Kratka liturgijska formula na aramejskom jeziku za koju se vjeruje da je nastala u ranom gaonskom periodu. Čini se da je izvorna funkcija kadiša bila obezbijediti, putem liturgijske norme, da autoritet čelnika vavilonskih ješiva (hebr. geonim) bude priznat i prihvaćen od strane svih jevrejskih zajednica. Naime, otkako je u Vavilonu prestao postojati Veliki Sud, svjetsko Jevrejstvo prihvatalo je liturgijske norme prenošene ili uspostavljene od strane vavilonskih geonim kao mjerodavne, iako u mnogim centrima već više nisu smatrali da gaonski sud ima viši status (što su geonim po svaku cijenu nastojali obezbijediti) od bilo kog drugog rabinskog suda. Uvođenjem obaveze izgovaranja liturgijske formule u kojoj se veliča Božije ime (“Jitgadal vejitkadaš šeme raba bealma divera hirute, vejamlih malhute, vejacmah purkane...” –“Neka se veliča i neka se sveti Ime veliko u svijetu koji je stvorio po svojoj volji, i neka se zacari Carstvo Njegovo, i neka procvjeta spasenje Njegovo...”) i zaziva skori dolazak Mesije uz naizgled nevino spominjanje gaona koji je u tom trenutku stajao na čelu vodeće vavilonske ješive (“behajehon uvjomehon - uvhaje derav ... gaon” – “za života vaših i u dane vaše - te za života Rava gaona”) htjelo se postići da sav Izrael spominje geonim u svakom bogosluženju – što je trebao biti prvi korak u prihvatanju njihovog autoriteta. Ovaj izvorni kratki kadiš izgovarao se prije i poslije večernje i popodnevne amida, prije večernje i jutarnje Kerijat Šema i poslije jutarnje amida. U srednjem vijeku uvriježio se običaj da se kadišu koji dolazi iza amida (večernje, jutarnje ili popodnevne) doda odjeljak u kome se moli da upravo prinesena molitva bude prihvaćena. Ovaj kadiš naziva se kadiš titkabal, dok se prije večernje i popodnevne amida, te prije večernje i jutarnje Kerijat Šema još uvijek izgovara samo kratki kadiš koji se još naziva i haci kadiš.
 
kadiš derabanankadiš derabanan (aramejski) – “rabinski kadiš” = kadiš koji se izgovara nakon zajedničkog učenja. Opšte-rasprostranjeni običaj je da se iza svakog javnog bogosluženja iza kadiš titkabal pročita neki psalam ili pojedini odjeljci Mišne – iza čega se govori kadiš derabanan. kadiš derabanan se govori i na kraju limuda.
 


All | A | B | C | D | E | G | H | I | J | K | L | M | N | P | R | S | T | Z


Glossary V2.0
powered_by.png, 1 kB

Guestbook - Last Post

Adnan
I samo da zahvalim na informacijama sa vase stranice i meni je trebalo za seminarski.
mod_vvisit_counterToday36
mod_vvisit_counterYesterday705
mod_vvisit_counterThis week1594
mod_vvisit_counterThis month19173
mod_vvisit_counterAll2753642

Newsletter

Ako želite primati novosti sa našeg web-a prijavite se na Newsletter






Follow benevolencija on Twitter

© 2020 Jewish Community of Bosnia and Herzegovina