Glossary |
Terms that are on use on this site.
|
|
You can always search for entries (regexp permitted). |
|
|
|
| All |
| There are 211 entries in the glossary. |
| Pages: «1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 » |
| Hebrejski | Hebrejski jezik ima 22 slova. To je jezik Biblije i jevrejske molitve ali i jezik moderne države Izrael. Stotinama se godina Hebrejski uglavnom koristio kao sveti jezik za molitvu i učenje Tore. Mladići su učili kako ga čitati i tu su vještinu koristili prilikom moljenja i učenja a žene su učile moliti na Hebrejskom. Hebrejska se slova koriste u ukrasnim simbolima u sinagogama. Riječi poput „Bog“, „duša, „Tora“ mogu se naći na ukrasima sinagoga. |
| | |
| heder | heder – doslovno: soba, ime za jevrejsku osnovnu školu odomaćeno među aškenaskim Jevrejima. Vidi takođe meldar.
(množina: hadarim)
|
| | |
| hehal | (h)ehal (hebr.) – doslovno: Palata, izvorno: zgrada Hrama koja se dijelila na Svetinju i Svetinju nad Svetinjama, u prenesenom značenju: među Sefardima odomaćeni naziv za ormar ili udubljenje u zidu u koje se smještaju svici Tore. Među Aškenazima je uobičajeniji termin Aron (h)a-kodeš.
Talmud propisuje da članovi zajednice treba da ustanu u času kada se otvara (h)ehal i kada se iznosi Sefer Tora, ostajući na nogama sve dok Sefer Tora ne bude postavljen na teva. Ovaj propis potkrepljuje se stihom iz III Knjige Mojsijeve 19:32: “Pred sijedom glavom ustani i poštuj lice starčevo”. Po Talmudu termin “star” označava “stare u mudrosti”, tj. ljude koji su mudri i učeni. Rabini zaključuju da ako je obaveza ustati u prisustvu učenog čovjeka u znak poštovanja prema njegovoj mudrosti i znanju - koliko više to važi za Toru koja je izvor svekolike mudrosti.
(množina: (h)ehalot)
|
| | |
| heseba | (h)eseba (hebr.) - doslovno: opruženost, zavaljenost, u (H)alaha termin se odnosi na obavezu muškarac da na seder večeri četiri čaše vina, maca i “(H)ilelov sendvič” pojedu “be-(h)eseba” – dakle ugodno zavaljeni na lijevu stranu. Muškarac koji bi jeo macot i pio vino sjedeći - a ne zavaljen, nije izvršio svoju obvezu. Stoga bi se na sederu muškarci trebali namjestiti tako da im je iza leđa zid. Tokom cijelog sedera mogu sjediti na uobičajen način - ali u času kada se pije vino ili jede maca ili “(H)ilelov sendvič”, trebali bi naslon stolice podmetnuti pod lijevi lakat, dlanom lijeve ruke poduprijeti glavu (koja je zavaljena ulijevo), a leđima se nasloniti na zid. Žene mogu jesti sjedeći normalno – ali, ako žele, mogu i one jesti zavaljene. |
| | |
| Hevra Kadiša | Hevra Kadiša (aramejski) – doslovno: “sveto društvo” = pogrebno društvo, udruženje koje se bavi svim poslovima oko pranja i sahrane mrtvaca. Članovi ovog udruženja obilaze i bolesnike, pružaju im utjehu, siromašnima obezbjeđuju ljekara i lijekove, pripremaju ožalošćenoj porodici prvi ručak poslije sahrane i slično. Kako su ova djela micva – to su se rabini i ostali ugledni opštinari uvijek otimali ko će ih prvi ispuniti. U malim opštinama članovi Hevra Kadiše rade bez ikakve naknade, dobrovoljno – dok je u velikim gradovima zbog stalnog velikog broja smrtnih slučajeva nemoguće organizovati rad Hevra Kadiše na dobrovoljnoj osnovi – nego se upošljavaju plaćeni službenici. |
| | |
| hupa | hupa – izvorno: kuća ili soba u kojoj stanuju mladenci; u savremenom jevrejskom folkloru: svadbeni baldahin ispod kojega se upriličuje obred vjenčanja.
(množina: hupot)
|
| | |
| izijara | izijara - od arapskog zijara (tur. ziyaret) = hodočašće na grobove pravednika. Najpoznatije... |
| | |
| jad | jad (hebr.) = ruka, odnosi se takođe i na pokazivač kojega koristi hazan prilikom čitanja Sefer Tora da ne bi rukom dodirivao osjetljivi rukom pisani tekst. Pokazivač se obično završava ukrasom u obliku ruke sa ispruženim kažiprstom - a pravi se od srebra, slonovače, mesinga ili drveta.
(množina: jadot)
|
| | |
| jarcajt | {mospagebreak}jarcajt [ili jorcajt] (Jidiš) – doslovno: godina vremena, godišnjica smrti preminulog člana porodice koja se obilježava posjetom grobu - te zajedničkim učenjem u minjanu (u kući ili u sinagogi) iza koga se govori kadiš derabanan. U sefardskom folkloru godišnjica smrti preminulog člana porodice se naziva anju (godina) – a zajedničko učenje naziva se meldadu ili limud.
Običaj je da se na godišnjicu smrti odlazi na grob preminulog, a da u kući tokom cijelog dana gori kandilo ili svijeća.
|
| | |
| ješiva | ješiva (hebr.) – u Talmudu: naziv za zasjedanje Sanhedrina (Vrhovnog Suda) u egzilu; danas: učilište, akademija na kojoj se izučavaju Biblija i biblijski komentari, rabinika, (H)alaha, filosofija i sl.
(množina: ješivot)
|
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
